Šta postaje rijetko kad AI uradi sve? Ekonomista iz Chicaga ima odgovor
Starbucks vraća bariste umjesto automatizacije. Ekonomista Alex Imas tvrdi da je ovo budućnost: kad AI sve učini jeftinim, ljudski element postaje najskuplji resurs.
Starbucks vraća ručno pisane poruke i keramičke šolje. Ekonomista Alex Imas kaže da to nije nostalgija, nego budućnost ekonomije.
Starbucks je upravo povukao svoju automatizaciju unazad. Direktor Brian Niccol je rekao da su ručno pisane poruke, keramičke šolje i "povratak dobrih sjedišta" podigli zadovoljstvo kupaca. Kompanija zapošljava više barista i uklanja automatizaciju iz najprometnijih kafića. Ekonomista Alex Imas sa Univerziteta u Chicagu kaže da je ovo znak onoga što dolazi za čitavu AI ekonomiju. Ekonomija proučava oskudicu. Kad AI sve učini jeftinim, pravo pitanje postaje šta postaje rijetko?
- Starbucks vraća ljudski element umjesto automatizacije, zapošljava više barista
- Ekonomista Alex Imas (University of Chicago) tvrdi da je "ljudski element" ono što postaje rijetko u AI ekonomiji
- U eksperimentu, ljudi su plaćali duplo za identičan proizvod kad su znali da su drugi isključeni (ekskluzivnost)
- AI-generisana umjetnost dobila manje od polovine premije ekskluzivnosti u odnosu na ljudsku (21% vs 44%)
- Nastaje "relacioni sektor" gdje je čovjek dio proizvoda: učitelji, terapeuti, zanatlije, hospitality
- Istorijski presedan poljoprivreda je bila 40% poslova u SAD-u 1900, danas ispod 2%, niko nije gladovao
Šta zapravo tvrdi
Argument je elegantan i zasnovan na osnovnoj ekonomskoj logici.
AI gura cijeli "komoditi sektor" prema nultom marginalnom trošku. Kad generisanje teksta, slika, koda, muzike košta praktično ništa, ljudi postaju bogatiji u realnim terminima jer manje troše na te stvari. A kad ljudi postanu bogatiji, mijenjaju ono na šta troše novac.
Potrošnja se pomjera ka stvarima koje novac ne može lako replicirati: odnosi, status, ekskluzivnost, porijeklo proizvoda. U Imasovom eksperimentu, ljudi su plaćali oko dva puta više za identičan predmet kad su znali da će drugi biti isključeni iz kupovine. AI-generisana umjetnost je dobila manje od polovine premije ekskluzivnosti u poređenju sa ljudski napravljenom (21% naspram 44%).
Iz ovoga proizlazi ono što Imas zove "relacioni sektor": ekonomski prostor u kojem je čovjek sam po sebi dio proizvoda. Učitelji, medicinske sestre, terapeuti, zanatlije, hospitality radnici, live performeri. U tim poslovima, ljudski element nije dodatak, nego suština vrijednosti.
Istorija potvrđuje tezu
Imas se oslanja na konkretne podatke. Poljoprivreda je činila 40% radnih mjesta u SAD-u 1900. godine, danas je ispod 2%. Niko nije gladovao. Poslovi su se pomjerili u druge sektore. Rad iz Econometrice (2021) na koji se poziva pokazuje da je "efekat prihoda" (ljudi postaju bogatiji i mijenjaju šta kupuju) bio odgovoran za preko 75% istorijskih sektorskih pomjeranja u poslovima i potrošnji.
Imas-ova ključna rečenica: "Ne moraš biti Pikaso. Moraš biti osoba čije učešće čini da se proizvod osjeća kao da je napravljen za nekoga, od strane nekoga."
Ali postoji problem distribucije
Relacioni sektor zvuči lijepo u teoriji. U praksi, pitanje je kako izgleda raspodjela zarada unutar njega.
Vjerovatno kao Spotify. Prema Spotify-jevim podacima iz 2026, 80 najslušanijih umjetnika zarađuje preko 10 miliona dolara godišnje svako. Umjetnik na 100.000. mjestu je zaradio 7.300 dolara u 2025. Spotify je demonetizovao oko 86% sve muzike prošle godine.
Prevedi to na relacioni sektor nekoliko sjajnih učitelja, terapeuta i craft pivara će zarađivati bogatstva. Svi ostali se takmiče vezani za platforme koje uzimaju svoj dio. Ovo je "winner takes most" dinamika, i AI je samo pojačava jer platforme postaju efikasnije u sortiranju ko je "najbolji".
Naša perspektiva: šta ovo znači za region
Za preduzetnike u regionu, Imasova teza nudi konkretan okvir za razmišljanje o budućnosti posla.
Ako vaš biznis prodaje nešto što AI može replicirati (generički sadržaj, standardne usluge, templated deliverables), cijena ide prema nuli. Morate se pomjeriti gore na skali ili umrijeti polako.
"Gore na skali" znači: dodati ljudski element koji klijent ne može dobiti od AI-ja. Primjer: marketinška agencija u Banjoj Luci koja pravi "AI kampanje" konkuriše sa svakim ko ima pretplatu na ChatGPT. Ista agencija koja kaže "mi razumijemo vaš lokalni market, sjediće naš strateg sa vama, i svaki deliverable prolazi kroz čovjeka koji poznaje vaš biznis", to AI ne može replicirati.
Za zanatlije, kafeterije, edukatore, wellness radnike u regionu, ovo je optimistična vijest. Potražnja za "ljudskim" će rasti kako AI ubrzava komodifikaciju svega ostalog. Ali samo ako se pozicionirate kao premium, ne kao jeftin.
Zaključak
Imasov okvir je najčistiji odgovor koji smo vidjeli na pitanje "koji poslovi preživljavaju AGI". Ljudski element postaje skup upravo zato što je rijedak. Starbucks to već vidi u praksi. Pitanje nije da li će relacioni sektor rasti, hoće. Pitanje je ko unutar njega zarađuje, a ko se bori za mrvice na platformama koje kontrolišu distribuciju.
Šta dalje
Pratimo svaku ozbiljnu AI temu detaljno, analize, alati, workflow vodiči. Prijavi se na AI Balkan newsletter i dobij sve direktno u inbox