Prijedlog otvara novo pitanje, da li će države postati direktni suvlasnici najvećih AI firmi?

OpenAI je, prema pisanju Financial Timesa, u preliminarnim razgovorima ponudio vladi Sjedinjenih Američkih Država vlasnički udio od 5% u kompaniji. Na osnovu posljednje procjene vrijednosti od 852 milijarde dolara, taj paket vrijedi oko 42,6 milijardi dolara. Ideja dolazi u trenutku kada politički pritisak na najveće AI kompanije raste, a pitanje ko će imati korist od razvoja vještačke inteligencije postaje sve važnije. Za sada nije riječ o postignutom dogovoru, već o prijedlogu koji je još u ranoj fazi razgovora.

• OpenAI je navodno ponudio američkoj vladi 5% vlasništva u kompaniji.
• Vrijednost tog udjela procjenjuje se na oko 42,6 milijardi dolara.
• Sam Altman želi da sličan model razmotre i druge velike AI firme.
• Senator Bernie Sanders predlaže drugačiji pristup jednokratni porez od 50% na udjele vodećih AI kompanija.
• Za sada nema potvrde da će prijedlog biti prihvaćen niti da će dobiti podršku Kongresa.

Šta se tačno desilo

Prema Financial Timesu, izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman razgovarao je o ideji sa predsjednikom Donaldom Trumpom, ministrom trgovine Howardom Lutnickom i ministrom finansija Scottom Bessentom. Cilj prijedloga je da građani indirektno učestvuju u ekonomskim koristima koje bi mogla donijeti vještačka inteligencija kroz državni fond koji bi posjedovao udjele u vodećim AI kompanijama.

Altman navodno smatra da isti model ne bi trebalo da važi samo za OpenAI, već i za druge američke AI gigante poput Anthropica, Googlea i Mete. Međutim, nije poznato da li bi te kompanije bile spremne na isti potez.

Istovremeno, senator Bernie Sanders zagovara znatno agresivniji model. Umjesto dobrovoljnog ustupanja manjeg udjela, predlaže jednokratni porez od 50% na vlasničke udjele vodećih AI kompanija kako bi se finansirao javni fond.

Kontekst i konkurencija

Posljednjih godinu dana odnos između Washingtona i AI industrije značajno se promijenio. Umjesto isključivo regulatornog pristupa, sve češće se govori o tome da država direktno učestvuje u ekonomskim koristima razvoja strateških tehnologija.

Ako bi ovakav model zaživio, predstavljao bi presedan za privatni AI sektor. Osim OpenAI-ja, pod pritiskom bi se mogle naći i kompanije kao što su Anthropic, Google i Meta, koje razvijaju napredne AI modele i imaju ključnu ulogu u globalnoj trci za dominaciju u ovoj oblasti.

Naša perspektiva

Za vlasnike tradicionalnih firmi, ovo znači da AI više nije samo tehnološka tema već pitanje industrijske politike. Države žele da imaju veću kontrolu nad tehnologijom koja će oblikovati ekonomiju narednih decenija.

Primjer: ako proizvodna firma u regionu planira ulaganja u AI automatizaciju, moraće da prati ne samo razvoj modela već i političke odluke koje mogu uticati na dostupnost tehnologije, cijene ili pravila korištenja.

Za marketinške agencije i digitalne timove, ovo je podsjetnik da će najveće AI platforme sve više biti pod regulatornim nadzorom. To može značiti sporije uvođenje pojedinih funkcija, ali i stabilnije poslovno okruženje ako pravila postanu jasnija.

Zaključak

Bez obzira na to da li će prijedlog biti usvojen, sama činjenica da se razgovara o državnom vlasništvu u najvećim AI kompanijama pokazuje koliko je vještačka inteligencija postala strateško pitanje.

U narednim mjesecima vrijedi pratiti dvije stvari: da li će Washington ozbiljno razmatrati ovaj model i hoće li druge AI kompanije pokazati spremnost da prihvate sličan aranžman.

Prijavite se na AI Balkan newsletter ako želite ovakve analize prije nego što postanu glavna vijest u domaćim medijima.