Istraživanje na 880 HR lidera iz 11 zemalja pokazuje da polovina firmi doživi veći poremećaj nego što je očekivala, a oporavak produktivnosti traje mjesecima.

Uvođenje novih tehnologija je najveća promjena kroz koju firme trenutno prolaze, i istovremeno ona za koju su najlošije pripremljene. Kompanija Insights anketirala je 880 HR lidera u 11 zemalja i nalaze objavila 8. septembra. Prije početka promjene 39 odsto ispitanika je očekivalo umjeren ili veliki poremećaj u poslovanju, a 51 odsto ga je stvarno doživjelo. Za firme u regionu koje ove jeseni uvode prve AI alate, ta razlika između očekivanja i stvarnosti je konkretan trošak.

• 39 odsto firmi je očekivalo veliki poremećaj, a 51 odsto ga je doživjelo.
• Kod 41 odsto pogođenih firmi oporavak produktivnosti trajao je duže od tri mjeseca.
• 87 odsto HR ispitanika nije bilo dobro pripremljeno za posljednju veliku promjenu u firmi.
• U odvojenom DDI istraživanju samo 13 odsto HR lidera smatra svoje rukovodstvo sposobnim da predvidi promjene.
• Najveća transformacija u firmama danas je uvođenje novih tehnologija.

Šta se tačno desilo

Insights, firma koja se bavi obukom i razvojem rukovodilaca, ispitala je 880 HR lidera iz 11 zemalja i različitih djelatnosti o njihovom posljednjem velikom projektu promjene. Pod promjenom su podrazumijevali smjenu u rukovodstvu, ulazak na novo tržište, reorganizaciju, promjenu strategije, smanjenje broja zaposlenih, spajanja i akvizicije, i uvođenje novih tehnologija. Ova posljednja kategorija se pokazala kao najčešća.

Brojke su neugodne. Očekivanja su bila blaža od stvarnosti kod svake druge firme. Tamo gdje poremećaj nije bio dobro vođen, produktivnost je padala, a kod 41 odsto pogođenih firmi oporavak je trajao duže od tri mjeseca. Najoštriji podatak: 87 odsto HR ispitanika reklo je da nije bilo dobro pripremljeno za posljednju značajnu promjenu u svojoj organizaciji.

Tricia Nelson iz kompanije Insights u saopštenju to objašnjava navikom rukovodilaca da se u teškim trenucima oslone na ranije iskustvo, po logici "prošao sam ja i gore". Istraživanje pokazuje da pretpostavka da iskustvo zamjenjuje pripremu ima mjerljivu cijenu u produktivnosti.

Kontekst i konkurencija

Nalaz nije usamljen. Firma DDI je ranije ove godine objavila da samo 13 odsto HR lidera smatra svoje rukovodstvo "veoma sposobnim" da predvidi i reaguje na promjene. Istraživanje kompanije Bain iz februara pokazalo je klasičan raskorak: viši menadžment je uvjeren da promjena ide dobro, dok zaposleni to ne vide tako.

Mercer u izvještaju "Global Talent Trends 2026" navodi da je otprilike trećina HR lidera i sličan udio članova uprave ove godine kao prioritet postavila redizajn same HR funkcije, sa idejom da HR prestane da bude podrška poslu i počne da oblikuje kako se posao obavlja.

Vrijedi napomenuti da tehnologija sama po sebi nije problem. Prema izvještaju SHRM "State of AI in HR 2026", među organizacijama koje su uvele AI u HR čak 87 odsto prijavljuje bolju efikasnost. Razlika između uspjeha i skupog neuspjeha nije u alatu nego u pripremi ljudi.

Naša perspektiva šta ovo znači za region

Za vlasnika firme u regionu, najkorisniji dio ovog istraživanja je odnos troškova. Licenca za AI alat je danas najjeftiniji dio priče, a pad produktivnosti tokom uvođenja najskuplji, i po pravilu se ne pojavi ni u jednoj tabeli prije odluke.

Uzmimo proizvodnu firmu sa 80 zaposlenih koja mjesečno fakturiše oko 200.000 evra i razmatra AI sistem za planiranje proizvodnje. Licenca može koštati 300 do 500 evra mjesečno, dakle do 6.000 evra godišnje. Ako uvođenje izazove pad efikasnosti od svega pet odsto kroz tri mjeseca, to je oko 30.000 evra izgubljenog prihoda. Pet puta više od godišnje licence, i to bez ijedne greške u izboru alata.

Zato pilot košta manje od velikog projekta. Distributivna firma sa 40 zaposlenih koja želi AI za obradu narudžbi ne treba da kreće od cijele firme. Jedan tim od pet ljudi, 30 dana, jedan mjerljivi pokazatelj poput prosječnog vremena obrade narudžbe. Ako ne uspije, gubitak je mjesec dana rada jednog tima umjesto tri mjeseca pada produktivnosti cijele firme.

I jedna stvar koja ne košta ništa. Prije potpisivanja ugovora sa dobavljačem treba odrediti ko u firmi odgovara na pitanja zaposlenih o novom alatu i ko mjeri rezultat. To je najjeftiniji dio pripreme, a prema ovom istraživanju upravo priprema najčešće izostane.

Zaključak

AI alati su ove godine postali dostupni i firmama sa dvadeset zaposlenih, pa se težište odluke premješta sa cijene softvera na organizaciju uvođenja. Vrijedi pratiti koliko će firmi u regionu tokom jeseni pokrenuti male pilot projekte umjesto najava velikih transformacija, jer prema ovim podacima upravo to razdvaja firme koje se oporave za mjesec od onih kojima treba kvartal.

Ako želiš da prvi saznaš koji AI alati stvarno rade u firmama iz regiona i koliko koštaju, prijavi se na naš newsletter.