Oglas za posao uz AI: kako privući prave kandidate

Oglas za posao uz AI je tekst oglasa koji nastaje tako što vi AI alatu date prave informacije o poziciji, a alat ih složi u jasan nacrt koji vi zatim provjerite i ispravite. Alat ne poznaje vašu firmu, vaš tim ni vaše plate, zato je kvalitet oglasa ravan kvalitetu onoga što mu date. Kad se to uradi kako treba, nacrt koji je ranije trajao sat vremena nastaje za deset minuta, a kandidat konačno vidi šta ga stvarno čeka na poslu.

Zamislite vlasnicu male firme koja traži administrativnog radnika. Oglas je kopirala iz starog oglasa konkurencije, dodala "mlad i dinamičan tim" i "odlične komunikacijske vještine", i objavila ga na tri sajta. Za dvije sedmice stiglo je četrdeset prijava, a samo troje je ličilo na onoga ko joj treba. Ostali nisu znali koliko se plaća, gdje se radi ni šta će tačno raditi, pa su se prijavili svuda gdje su stigli. Pregled tih prijava pojeo joj je tri popodneva.

Problem nije u kandidatima nego u oglasu. Dobar oglas radi dva posla istovremeno, privlači prave ljude i odbija pogrešne, a AI je za oba posla koristan samo ako znate kako ga voditi. U ovom vodiču ćete saznati kako prikupiti ulazne podatke, kako napisati uputu koja daje upotrebljiv nacrt i kako provjeriti tekst prije objave. Ako vas zanima šta se dešava poslije objave, pogledajte i vodič o selekciji kandidata uz AI, koji se nastavlja tamo gdje ovaj staje.

Selekcija kandidata uz AI: praktičan vodič | AI Balkan

Oglas stoji sedam dana, stigne osamdeset prijava, a vi ih otvarate uveče poslije posla. Umjesto da čitate sedam sati, podijelite prijave u tri gomile i sredinu pročitajte sami. Vodič sa kriterijumima, promptom i testom koji za pet minuta pokaže vara li vas model.

AIBalkan - vijesti o vještačkoj inteligencijiTatjana Sukara

Zašto većina oglasa za posao ne radi

Prije nego što uključite AI, vrijedi razumjeti zašto su loši oglasi loši. Većina oglasa u regionu pisana je po istom obrascu. Prvo dođe nekoliko rečenica o firmi koja je "lider na tržištu", zatim lista od petnaest obaveza, pa lista od deset uslova, i na kraju generička rečenica o tome da nudimo "stimulativno radno okruženje". Kandidat nakon prvog pasusa ne zna ništa konkretno što bi mu pomoglo da odluči.

Prva greška je što oglas opisuje firmu, a ne posao. Kandidata ne zanima da li ste osnovani prije petnaest godina. Zanima ga šta će raditi u ponedjeljak ujutro, ko je njegov šef, koliko ljudi je u timu i da li se radi od kuće. Druga greška je spisak uslova koji je zapravo spisak želja. Kad stavite "fakultet, pet godina iskustva, engleski, njemački, poznavanje tri programa i vozačka dozvola", odbijate upravo ljude koji bi bili dobri, a primate one koji ne čitaju oglase do kraja.

Treća greška je izostavljena plata. U regionu je i dalje uobičajeno pisati "plata po dogovoru", što kandidat čita kao "plata je niska ili se stidimo da je kažemo". Oglas sa platnim rasponom dobija manje prijava, ali bolje, jer se prijavljuju samo ljudi kojima taj raspon odgovara. Evropska unija je donijela direktivu o transparentnosti plata koja obavezuje članice, među njima Hrvatsku i Sloveniju, da kandidat unaprijed dobije informaciju o početnoj plati ili rasponu. Čak i ako vaša firma radi u zemlji koja to još ne zahtijeva, smjer je jasan, pa provjerite lokalne propise i navikavajte se na to već sada.

Četvrta greška je ton. Oglasi pisani kao pravni dokument ili kao reklamni letak jednako odbijaju. Kandidat želi da čuje čovjeka. Dobra vijest je da AI, kad mu date dobre ulazne podatke i jasnu uputu o tonu, pravi upravo takve tekstove. Loša vijest je da, ako mu date ništa, vrati upravo ono što je već na internetu, a to je isti onaj generički oglas sa "mladim i dinamičnim timom".

Šta AI može, a šta ne može u pisanju oglasa

AI alati poput ChatGPT-a, Claudea ili Geminija dobri su u tri stvari kad je riječ o oglasima. Prva je struktura, jer brzo slože sirove bilješke u uredan oglas sa jasnim cjelinama. Druga je jezik, jer pretvore suhoparan spisak obaveza u rečenice koje se čitaju. Treća je varijacija, jer od jednog osnovnog oglasa naprave kraću verziju za društvene mreže, dužu za sajt sa oglasima i poruku za direktno slanje kandidatima.

Ono što AI ne može je da zna činjenice o vašoj firmi. Neće znati da radite u dvije smjene, da je kancelarija na trećem spratu bez lifta, da prvi mjesec novi radnik prolazi obuku kod iskusnijeg kolege niti da prodajni tim nema fiksnu platu nego proviziju. Ako mu te stvari ne date, on će ih izmisliti, i to uvjerljivo. Ovo je najopasnija zamka. Oglas koji obećava "fleksibilno radno vrijeme" jer je alat tako procijenio, a vi to ne nudite, donosi vam kandidata koji već prvog dana osjeća da je prevaren.

Zato je podjela posla jednostavna. Činjenice dolaze od vas, jezik i struktura dolaze od alata, a konačnu odluku o svakoj rečenici donosite vi. Svaku tvrdnju u oglasu morate moći da potkrijepite kad vas kandidat na razgovoru pita "a ovo što piše u oglasu, kako to izgleda u praksi?".

Važno je i šta ne unositi u alat. Ako koristite besplatne verzije javnih alata, ne upisujte imena zaposlenih, interne cifre koje nisu za javnost ni podatke o klijentima. Za oglas vam to ionako ne treba. Više o tome kako firme upadaju u probleme sa neodobrenom upotrebom AI alata pročitajte u tekstu o neovlašćenom AI-ju na poslu.

Neovlašćeni AI na poslu - rizik za firme | AI Balkan

Skoro 70 odsto firmi suočilo se sa zaposlenima koji bez odobrenja koriste AI alate za rad sa internim podacima. Objašnjavamo zašto se to dešava i kako firma može da postavi jasna pravila bez velikog budžeta ili pravnog tima.

AIBalkan - vijesti o vještačkoj inteligencijiAI Balkan