Meta data centar od 14 milijardi, BlackRock uzima 80 odsto
Meta i BlackRock grade data centar od 14 milijardi dolara, ali 80 odsto vlasništva ide fondu, a dio novca dolazi iz duga od 12,5 milijardi. Ovo je odgovor na pitanje ko zapravo plaća AI infrastrukturu, i razlog zašto cijene AI alata neće mirovati.
Najveći dio računa za AI infrastrukturu više ne stoji u Metinim knjigama, nego kod investicionog fonda i u dugu od 12,5 milijardi dolara.
Meta i BlackRock su 28. jula objavili zajedničko ulaganje u data centar u El Pasu u Teksasu. Meta data centar od 14 milijardi dolara imaće snagu od jednog gigavata i radiće isključivo za Metine AI modele. Zanimljiv nije iznos, nego struktura posla. BlackRock uzima 80 odsto vlasništva, Meta zadržava 20, a dio novca dolazi iz zaduženja od 12,5 milijardi dolara. Ovo je konkretan odgovor na pitanje koje je prethodnog dana oborilo azijske berze, a to je ko zapravo plaća AI infrastrukturu.
- Meta i BlackRock prave zajedničko ulaganje za data centar u El Pasu vrijedan oko 14 milijardi dolara.
- Fondovi pod upravom BlackRocka drže 80 odsto, Meta zadržava 20 odsto i ostaje jedini korisnik kampusa.
- Meta unosi zemljište i započetu gradnju vrijedne oko 2,3 milijarde, BlackRock uplaćuje oko 4,9 milijardi dolara u kešu.
- Dio BlackRockovog uloga finansira se iz duga od 12,5 milijardi dolara.
- Kampus ima snagu od jednog gigavata, a prvi kapaciteti kreću u pogon 2028. godine.
Šta se tačno desilo
Meta je izabrala BlackRock za finansijskog partnera poslije, kako navode, veoma konkurentnog procesa. Kampus u El Pasu je već u izgradnji, na gradilištu je oko 2.300 radnika, a u vrhuncu radova očekuje se 4.000. Kada proradi, kampus će stalno zapošljavati oko 300 ljudi.
Podjela vlasništva je jasna. Fondovi pod upravom BlackRocka dobijaju 80 odsto, Meta zadržava 20 odsto. Pri zatvaranju posla Meta unosi zemljište i započetu gradnju vrijedne oko 2,3 milijarde dolara, a BlackRock uplaćuje oko 4,9 milijardi dolara u kešu. Da bi se odnos poravnao na 80 prema 20, Meta dobija jednokratnu isplatu od oko milijardu dolara.
Ključan detalj je izvor tog novca. Dio BlackRockovog uloga finansira se iz zaduženja od 12,5 milijardi dolara. Meta zatim uzima cijeli kampus u zakup, na početne četiri godine, sa četiri opcije produženja do ukupno dvadeset godina. Firma je u projekat već uložila preko 10 milijardi dolara.
BlackRock upravlja imovinom od oko 15,3 biliona dolara i u posao ulazi zajedno sa firmama Global Infrastructure Partners i HPS Investment Partners. Mark Zakerberg je posao opisao rečenicom da je izgradnja infrastrukture za superinteligenciju ključna da bi korist od te tehnologije stigla do svih.
Kontekst i konkurencija
Ovo nije izolovan potez. Samo u julu Meta je najavila 9,18 milijardi dolara za prvi AI data centar u Alberti u Kanadi i 50 milijardi dolara za proširenje kampusa u Ričland Parišu u Luizijani na pet gigavata. Kampus u El Pasu koristi zatvoreni sistem hlađenja vodom, a Meta sa lokalnim distributerom struje radi na dodavanju 5.000 megavata čiste energije u mrežu.
Zanimljiviji je finansijski kontekst. Metina akcija je u ponedjeljak 27. jula zatvorena na 593,87 dolara, što je pad od preko 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine. BlackRockova akcija je na godišnjem nivou pala oko 5 odsto. Berza, dakle, nije oduševljena tempom trošenja.
Tu se ova vijest spaja sa padom azijskih čipova od prethodnog dana. Tržište se pita da li se AI data centri grade iz zarade ili iz duga. Ovaj posao daje dio odgovora. Umjesto da cijeli kampus plati iz svog džepa i nosi ga u svojim knjigama, Meta ga prebacuje u zajedničko ulaganje u kojem ima manjinski udio, dok najveći dio tereta preuzimaju fond i kreditori.
Vladimir Sukara
Naša perspektiva, šta ovo znači za region
Za firmu u regionu ovo nije vijest o Teksasu, nego o cijeni alata koje već plaća.
Kada se infrastruktura gradi na dug, taj dug se vraća iz prihoda. Prihod AI firmi dolazi od pretplata, cijene po upitu i poslovnih ugovora. Zato je razumno očekivati da se cjenovni paketi u narednim godinama mijenjaju češće nego do sada, i to tako da korisne funkcije odlaze u skuplje pakete.
Za marketing agenciju koja danas plaća srednji paket nekog AI alata, rizik nije da će alat nestati. Rizik je da će funkcija na kojoj drži pola posla, recimo generisanje slika u većoj rezoluciji ili duži kontekst, sljedeće godine biti u paketu iznad. Praktičan potez je da se u ponudu prema klijentu ne upisuje fiksna cijena alata za dvanaest mjeseci unaprijed, nego da se ostavi klauzula o promjeni cijene dobavljača.
Za trgovinu ili uslužnu firmu koja je podršku, ponude ili opise proizvoda vezala za jedan AI servis, korisno je mjeriti trošak po obradi, a ne samo mjesečni račun. Ako danas jedna obrađena poruka košta dva centa, zapišite taj broj. Kada dobavljač promijeni cjenovnik, odmah ćete znati koliko vas je to stvarno koštalo, umjesto da gledate ukupan iznos i nagađate.
Treći potez je najjeftiniji, a to je izvoz podataka. Provjerite može li se baza pitanja, odgovora i istorija razgovora izvući iz alata u običan fajl. Firma koja to može uraditi za pola sata ima pregovaračku poziciju. Firma koja ne može, plaća onoliko koliko joj se kaže.
Zaključak
Model u kojem tehnološka firma projektuje i koristi data centar, a fond ga posjeduje i finansira dugom, vjerovatno postaje standard za velike AI kampuse. Pratite dvije stvari do kraja godine, a to su da li će Google, Amazon i Microsoft objaviti slične aranžmane, i da li će najave o promjeni cjenovnika AI alata stizati brže nego ranije. Prva stvar pokazuje koliko je model uhvatio korijen, druga pokazuje ko na kraju plaća račun.
Ako želiš da svake sedmice dobiješ AI vijesti prevedene na to šta konkretno znače za tvoj posao, prijavi se na AI Balkan newsletter.
