Sumnja u AI oborila azijske čipove, KOSPI pao skoro 9 odsto
Južnokorejski KOSPI je 28. jula pao skoro 9 odsto, a Samsung i SK Hynix preko 10. Povod su sumnje u finansiranje AI data centara i kineska konkurencija u čipovima. Za firme u regionu ovo nije priča o berzi nego o tome kuda ide cijena AI alata koje već plaćaju.
Samsung i SK Hynix izgubili su preko 10 odsto u jednom danu, a povod su strah od finansiranja AI data centara i kineska konkurencija.
Azijske berze su u utorak, 28. jula, imale najgori dan za proizvođače čipova ovog ljeta. Južnokorejski KOSPI je pao skoro 9 odsto, Samsung i SK Hynix su izgubili preko 10 odsto vrijednosti, a berza u Seulu je morala da aktivira zaštitni prekid trgovanja. Povod nije jedna vijest nego tri koje su se poklopile. Sumnja u to kako se finansiraju AI data centri, izvještaji o kineskom napretku u proizvodnji opreme za čipove i sve jeftiniji kineski AI modeli. Za firme u regionu ovo je prije svega vijest o cijeni AI alata.
- KOSPI je 28. jula pao 9,45 odsto, na oko 6.120 poena. Korejska berza je aktivirala petominutni prekid prodajnih naloga, 22. put ove godine.
- SK Hynix je u toku dana gubio do 13 odsto, Samsung do 10 odsto. Japanski Nikkei 225 je pao 4,38 odsto na dvomjesečni minimum.
- Akcije SK Hynixa na američkoj berzi su prethodno zatvorile na 143,02 dolara, ispod cijene od 149 dolara sa izlaska na berzu.
- Okidači su izvještaj da Nvidia razmatra garanciju od oko 250 milijardi dolara za OpenAI-jev data centar, kineski napredak u opremi za proizvodnju čipova i jeftini otvoreni modeli poput Kimija K3.
- Hongkonški Hang Seng je bio izuzetak i porastao 0,58 odsto.
Šta se tačno desilo
Pad je počeo na Wall Streetu i prelio se u Aziju. Reuters je u ranim jutarnjim satima javio da Samsung gubi do 9,5 odsto, a SK Hynix do 11,1 odsto, dok je KOSPI bio niže oko 8 odsto. Kroz jutro se pad produbio. Do 2.59 po Griniču KOSPI je bio na minus 9,45 odsto, oko 6.120 poena, SK Hynix je gubio do 13 odsto, a Samsung do 10 odsto. Širi azijski indeks MSCI Asia Pacific pao je preko 3 odsto.
Japanski Nikkei 225 je izgubio 4,38 odsto i spustio se na oko 62.090 poena, najniže u posljednja dva mjeseca. Indeks Topix je pao 2,3 odsto. Kineski SSE Composite je zatvorio 0,83 odsto niže. Jedini veći izuzetak je bio Hongkong, gdje je Hang Seng porastao 0,58 odsto zahvaljujući prilivu kapitala i jakoj sezoni izlazaka na berzu.
Da bi zaustavila slobodan pad, Korejska berza je aktivirala takozvani sidecar, mehanizam koji na pet minuta zaustavlja programske prodajne naloge. Ove godine je to bio 22. put.
Zašto su svi pali odjednom
Analitičari navode nekoliko razloga koji su se poklopili u istoj sedmici.
Prvi je izvještaj Wall Street Journala da Nvidia pregovara o garanciji od oko 250 milijardi dolara za zakup ogromnog data centra koji OpenAI planira u Ohaju. Nvidijine akcije su na tu vijest pale skoro 5 odsto, jer investitori postavljaju neprijatno pitanje. Ako proizvođač čipova finansira kupca koji te iste čipove kupuje, koliko je onda potražnja stvarna, a koliko je proizvod finansijskog aranžmana.
Drugi razlog je Kina. Han Ji-jong, analitičar kuće Kiwoom Securities, kaže da su izvještaji o tome da kineske firme razvijaju sopstvenu DUV litografsku opremu, mašine kojima se proizvode čipovi, ponovo pokrenuli strah da bi kineski proizvođači memorije mogli brzo povećati kapacitete. Detalji nisu poznati, ni koje su to firme ni kad bi oprema bila spremna za tržište, ali je vijest bila dovoljna da ohladi raspoloženje.
Treći razlog dolazi iz softvera. Sve popularniji jeftini kineski otvoreni modeli, među njima i Kimi K3, otvaraju pitanje da li će budući AI poslovi tražiti toliko skupih čipova i memorije koliko se do sada računalo.
Vladimir Sukara
Na sve to su se nadovezali snažan debi kineskog proizvođača memorije CXMT na berzi u Šangaju i izvještaji da Apple lobira kod američke administracije da smije koristiti kineske čipove u nekim proizvodima. Han dodaje da su investitori oprezni i zbog velikih tehnoloških izvještaja koji stižu ove sedmice.
Naša perspektiva, šta ovo znači za region
Prvo ono što ovo nije. Ovo nije investicioni savjet i nije poziv da neko išta kupuje ili prodaje. Ali jeste vijest koja direktno dodiruje trošak koji firme u regionu već plaćaju svaki mjesec.
Dvije sile trenutno vuku cijenu AI alata na suprotne strane. Ako finansiranje data centara postane skuplje ili rizičnije, taj trošak se prije ili kasnije prelije na korisnika kroz više cijene pretplate i kroz sužavanje besplatnih paketa. Ako se pokaže da jeftini otvoreni modeli rade dovoljno dobro za rutinske poslove, cijena ide nadole. Niko danas ne zna koja sila pobjeđuje, i to je jedini pošten zaključak.
Za firmu u regionu praktična posljedica je jednostavna. AI tretiraj kao promjenljiv trošak, ne kao fiksni. Marketing agencija u Banjoj Luci koja je cijeli proces izvještavanja vezala za jedan alat i klijentu potpisala fiksnu godišnju cijenu ima problem ako se pretplata poskupi u novembru. Ista agencija, ako promptove i podatke drži tako da se mogu prebaciti na drugi alat za jedan dan, taj rizik jednostavno nema.
Za zaposlene i preduzetnike poruka je mirnija. Buka oko toga da li je AI balon ne mijenja ništa u tome da li ti alat danas skraćuje posao. Alat koji koristiš jutros radi isto i poslije pada berze u Seulu. Vrijedi ga koristiti dok ga imaš i ne graditi ključni dio posla na pretpostavci da će zauvijek biti besplatan.
Zaključak
Cijena čipova i cijena AI pretplate su povezane, ali ne odmah i ne mehanički. Ono što vrijedi pratiti u narednim sedmicama su izvještaji velikih tehnoloških firmi i njihovi planovi ulaganja. Ako potvrde još veću potrošnju na data centre, pitanje ko to plaća postaje glasnije, a odgovor stiže na račun korisnika.
Ako želiš da svake sedmice dobiješ AI vijesti prevedene na jezik konkretnih poslovnih odluka, prijavi se na AI Balkan newsletter.
