Google ulaže 185 milijardi dolara jer više ne želi čekati budućnost

Postoji trenutak u tehnološkoj industriji kada se prestane govoriti o inovaciji, a počne o kapacitetu. Ne o tome šta je moguće, nego ko ima dovoljno struje, prostora i servera da to uopšte pokrene. Upravo u tom trenutku se trenutno nalazi najveći dio AI tržišta.

Nakon godine u kojoj su svi obećavali čuda, došli smo do prizemnijeg pitanja: ko zapravo može isporučiti sve to u praksi, bez čekanja, bez zastoja i bez izgovora. I tu se otvara prostor za poteze koji nisu spektakularni na prvi pogled, ali dugoročno mijenjaju odnose moći.

U tom kontekstu treba čitati i najnovije poruke koje dolaze iz Googleove centrale.

Šta se zapravo desilo

Alphabet, krovna kompanija Googlea, investitorima je poručila da planira potrošiti između 175 i 185 milijardi dolara na kapitalne investicije tokom 2026. godine. U prevodu: data centri, AI infrastruktura i sve ono što omogućava da veliki modeli ne ostanu samo demo verzije.

Direktor kompanije, Sundar Pichai, objasnio je da dijelovi poslovanja i dalje pate od “ograničene ponude”. Potražnja postoji, korisnici su tu, ali fizička infrastruktura ne stiže da sve to isprati.

Brojke koje prate tu priču nisu male. Google Cloud bilježi rast od 48 posto i postaje finansijski motor cijelog pothvata. Gemini aplikacija, prema Pichaijevim riječima, ima oko 750 miliona mjesečnih korisnika, što je stotinu miliona više nego krajem prošle godine. Istovremeno, finansijski direktor govori o internoj efikasnosti: AI alati koji pišu polovinu koda, dok ljudi ostaju u ulozi provjere.

Ništa od ovoga nije slučajno, niti je reakcija u panici. Ovo je plansko zauzimanje terena.

Zašto je ovo uopšte bitno

U AI industriji se tiho formira nova podjela. S jedne strane su kompanije koje pokušavaju “raditi više s manje”, optimizovati modele, smanjivati troškove i pametnije raspoređivati resurse. S druge strane su oni koji jednostavno kupuju vrijeme i sigurnost ogromnim ulaganjima.

Google ovim potezom bira drugu strategiju. Ako si prvi koji zaključa kapacitet, manje te pogađaju nestašice čipova, skokovi cijena energije ili gužve u cloud ekosistemu. To je način da se izbjegne nervoza kakvu su posljednjih mjeseci pokazivali konkurenti poput Microsoft, koji su često javno priznavali ograničenja u dostupnosti računske snage.

Ali ovakav potez ima i drugu poruku: AI više nije eksperiment, nego osnovna infrastruktura, slična struji ili internetu. A infrastruktura se ne gradi postepeno, nego unaprijed.

Šta se previđa u javnoj priči

Dok se pažnja fokusira na milijarde i rast korisnika, manje se govori o tome gdje će se taj AI zapravo najviše “osjetiti”. Ne u laboratorijama, nego u svakodnevnim proizvodima: pretrazi, emailu, browseru.

Kako se AI dublje ugrađuje u Search, Gmail i Chrome, raste i vjerovatnoća grešaka koje nisu trivijalne. Netočni sažeci, pogrešni odgovori i automatizovane preporuke koje djeluju uvjerljivo, ali nisu tačne. Uz to dolazi i pitanje privatnosti: više konteksta znači više podataka, a više podataka znači veći rizik, čak i kada je sve formalno “unutar sistema”.

Ono što zvuči kao veća udobnost za korisnika, u praksi često znači manje kontrole i teže uočljive greške.

Šira slika

Googleov potez uklapa se u širi trend u kojem se AI industrija polako udaljava od priče o “revoluciji”, a približava realnosti industrijske izgradnje. Ko ima data centre, ima tempo. Ko nema, mora biti štedljiv, kreativan i strpljiv.

Ovo ulaganje je i priznanje da se sljedeća faza neće dobiti samo boljim modelima, nego stabilnošću, pouzdanošću i skalom. A to su stvari koje se ne mogu improvizovati.

Naš zaključak

Google ne kupuje samo servere, nego vrijeme i mir, dok ostatak industrije uči kako da preživi s manje. Pitanje je samo ko će prvi osjetiti cijenu te udobnosti: tržište, konkurencija ili korisnici koji će AI gledati kao pomoćnika, ali ga sve češće morati i provjeravati.