Novo globalno istraživanje kompanije Korn Ferry pokazuje da su timovi prorijeđeni zbog AI-ja preopterećeni, a da veći obim posla ne donosi veći rezultat.

AI rezovi stanjili su timove u velikom broju firmi, ali ušteda na platama nije donijela očekivani rast. U globalnom izvještaju Workforce 2026 kompanije Korn Ferry, 62 odsto zaposlenih kaže da im je obim posla u posljednje dvije godine znatno porastao, a otprilike polovina tvrdi da su prezauzeti da bi radili ono što zaista donosi rezultat. Za vlasnike firmi u regionu koji razmišljaju o smanjenju tima uz pomoć automatizacije, ovo su brojke koje treba pogledati prije nego što se donese odluka.

• 62 odsto zaposlenih prijavljuje znatno veći obim posla nego prije dvije godine
• Oko polovine kaže da nema vremena za posao koji donosi mjerljive rezultate ili doprinosi rastu firme
• 44 odsto zaposlenih izjavilo je da su rastegnuti preko granica svojih sposobnosti
• Korn Ferry smanjenje broja zaposlenih dobrim dijelom pripisuje uvođenju AI-ja
• Poruka izvještaja nije da treba raditi više, nego da treba promijeniti kako se posao organizuje

Šta se tačno desilo

Korn Ferry, jedna od najvećih svjetskih konsultantskih firmi za ljudske resurse, objavila je izvještaj Workforce 2026 Global Insights. Glavni nalaz je da teško opterećenje dugoročno ruši produktivnost, a ne podiže je.

Brojke su jasne većina, 62 odsto, prijavljuje "znatno teži obim posla" u posljednje dvije godine. Otprilike polovina kaže da su prezauzeti da bi radili ono što donosi "smislene rezultate" ili aktivno doprinosi rastu firme. Njih 44 odsto kaže da su rastegnuti preko granica svojih sposobnosti.

Istraživači razlog vide u tome što mnogi zaposleni danas rade u prorijeđenim timovima, a smanjenje broja radnih mjesta je dobrim dijelom posljedica uvođenja AI-ja.

"Smanjenje troškova i restrukturiranje stvaraju uštede, ali ne stvaraju vrstu strasti koja pokreće produktivnost", rekla je izvršna direktorka Korn Ferryja Lesley Uren.

Kontekst menadžment potcjenjuje koliko promjena košta

Izvještaj dolazi nedugo nakon istraživanja firme Insights, koje je pokazalo da poslovni lideri sistematski potcjenjuju koliko će promjena poremetiti rad. U tom istraživanju 39 odsto ispitanika očekivalo je umjeren ili veliki poremećaj, a više od polovine ga je zaista doživjelo.

Objašnjenje je dijelom psihološko. Mnogi rukovodioci imaju stav da su promjene već prolazili i da znaju kako se to radi. "Ali kako naše istraživanje pokazuje, pretpostavka da iskustvo pobjeđuje lični razvoj ima ozbiljne posljedice po produktivnost", rekla je Tricia Nelson iz te kompanije.

Ključna poruka za rukovodioce glasi da visoka aktivnost ne znači automatski i visoku produktivnost. Roger Philby iz Korn Ferryja naglašava da firme koje promijene način organizovanja posla imaju bolju poziciju za rast, jer njihovi ljudi vide efekat onoga što rade.

Naša perspektiva šta ovo znači za region

Za firme u regionu ovo je konkretno finansijsko pitanje, a ne pitanje korporativne kulture.

Uzmite uslužnu firmu sa 50 zaposlenih koja je uvela AI alate u administraciju i zatim odlučila da ne popuni dva radna mjesta koja su se ispraznila. Na papiru je ušteda oko 30.000 do 40.000 eura godišnje na bruto platama. Ako se posao tih ljudi samo preraspodijeli na postojeći tim, a alat pokriva možda 40 odsto tih zadataka, ostatak pada na ljude koji već rade puni kapacitet. Prvi trošak koji se pojavi je fluktuacija, a zamjena jednog iskusnog radnika u regionu realno košta od tri do šest mjesečnih plata kroz oglašavanje, selekciju, uvođenje u posao i pad učinka u prva tri mjeseca. Ušteda se pojede za godinu do dvije.

Drugi primjer je proizvodna firma gdje je AI preuzeo izradu izvještaja i praćenje zaliha. Umjesto da se oslobođeno vrijeme prepusti slučaju, uprava ga može namjenski usmjeriti: dva sata sedmično po poslovođi za obilazak linije i razgovor sa radnicima, ili jedan dan mjesečno za rad na smanjenju škarta. To je mjerljivo. Bez takve odluke, oslobođeno vrijeme se tiho popuni novim sastancima i mejlovima, a firma plaća alat bez ikakvog povrata.

Praktičan test prije svakog rezanja tima glasi: da li smo zapisali koji tačno zadaci nestaju, a ne samo koliko ljudi odlazi. Ako lista zadataka ne postoji, rez nije automatizacija nego preraspodjela tereta.

Zaključak

Očekujte da će se u naredna dva do tri kvartala u regionu pojaviti prvi slučajevi firmi koje vraćaju ljude na radna mjesta ukinuta zbog AI-ja, jer ušteda nije preživjela odlazak ključnih radnika. Pratite dva pokazatelja u svojoj firmi: stopu odlazaka u prvih dvanaest mjeseci i udio radnog vremena koji ide na posao koji direktno donosi prihod.

Ako želiš da prvi saznaš koja istraživanja i cifre stoje iza odluka o AI-ju i broju zaposlenih, prijavi se na AI Balkan newsletter.