AI pritisak tjera zaposlene da glume korišćenje alata

Skoro 60% zaposlenih priznaje da preuveličava koliko zapravo koristi AI - što firmama otežava da izmjere pravu vrijednost ulaganja.

Istraživanje kompanije Visier na 1.000 zaposlenih sa punim radnim vremenom, objavljeno 24. septembra 2026, pokazuje da skoro 60% zaposlenih preuveličava koliko koriste AI i koliko su vješti u tome pred kolegama i menadžerima. Razlog je pritisak - skoro polovina zaposlenih kaže da osjeća pritisak da koristi AI na poslu, a 70% brine da će nekorišćenje AI-ja negativno uticati na njihovu karijeru. Za firme koje su uložile u AI alate i mjere "usvajanje" kroz ankete ili samoprijavljivanje, ovo je upozorenje da brojke koje dobijaju od zaposlenih možda ne pokazuju stvarnu sliku.

Ukratko

• Skoro 60% zaposlenih priznaje da preuveličava svoje korišćenje i poznavanje AI alata pred kolegama i menadžmentom.
• Preko 50% doživjelo je značajnu promjenu uloge na poslu zbog AI-ja u posljednje dvije godine, a skoro 60% ne zna kakav je plan poslodavca za te promjene.
• Skoro polovina zaposlenih osjeća pritisak da koristi AI, a 70% brine da će to uticati na njihovu karijeru - 25% se konkretno plaši gubitka posla.
• 41% zaposlenih je AI vještine naučilo samostalno, a samo 15% je dobilo obuku od poslodavca.
• Bez sigurnog prostora za iskrenu povratnu informaciju, firme dobijaju izjave poput "koristim AI za sve", umjesto realne slike o tome šta zaista funkcioniše.

Šta se tačno desilo

Visier je anketirao 1.000 zaposlenih sa punim radnim vremenom i dodatno obavio intervjue kako bi razumio kako zaposleni doživljavaju pritisak da koriste AI na poslu. Rezultat pokazuje jaz između onoga što firme misle da se dešava i onoga što se stvarno dešava: iako gotovo polovina zaposlenih osjeća pritisak da koristi AI, a preko polovina je već doživjela promjenu svoje uloge zbog AI-ja, samo 15% je dobilo obuku od poslodavca - ostatak se snalazi sam, a 41% je AI vještine naučilo potpuno samostalno.

Kada se doda strah - 70% zaposlenih brine da će odsustvo korišćenja AI-ja negativno uticati na njihovu karijeru, a četvrtina se direktno plaši gubitka posla - dobija se okruženje u kojem je lakše reći "da, koristim AI za sve" nego priznati da alat ne razumiju ili da im ne pomaže u poslu. Jacob Appleton iz Visier-a upozorava da guranje zaposlenih da "žure napred" bez jasnog plana gradi rizik u organizaciji koji menadžment ne vidi, jer se sakriva iza lažno pozitivnih izvještaja o usvajanju.

Kontekst i konkurencija

Ovo se nadovezuje na ono što smo ranije pisali o istraživanju ICIMS-a - kandidati i zaposleni sami uče AI vještine brže nego što ih firme obučavaju, ali to znanje često ostaje površno. Visier-ovo istraživanje pokazuje drugu stranu iste priče: kada firma ne investira u pravu obuku, a istovremeno stvara pritisak da se AI "mora" koristiti, zaposleni ne postaju stvarno vještiji - postaju bolji u tome da glume da jesu.

Andrea Derler, takođe iz Visier-a, preporučuje da menadžeri istražuju konkretne slučajeve korišćenja pojedinačno, umjesto da pretpostave da AI podjednako koristi svima na istoj poziciji. To je suprotno od onoga što većina firmi trenutno radi - mjerenje "stope usvajanja AI-ja" kroz jednu opštu anketu ili broj aktivnih licenci.

Naša perspektiva - šta ovo znači za region

Za firmu u regionu koja je uvela AI alate i sada mjeri uspjeh kroz internu anketu "ko koristi AI", ovo istraživanje je direktno upozorenje - ta anketa vam vjerovatno daje pogrešnu sliku. Firma sa 50 zaposlenih koja plaća AI licence za sve zaposlene, recimo 25 do 40 evra mjesečno po licenci, i na osnovu ankete zaključuje da "80% tima aktivno koristi AI", možda zapravo plaća za alat koji polovina tima jedva otvara, dok na sastancima svi tvrde suprotno iz straha da ne ispadnu zastareli.

Konkretan korak koji ne košta ništa: umjesto da pitate zaposlene "da li koristite AI", tražite od IT-ja ili dobavljača alata stvarne podatke o korišćenju - broj prijava, broj upita, vrijeme provedeno u alatu. Ako razlika između onoga što ljudi govore i onoga što podaci pokazuju je velika, to je znak da imate problem sa obukom i sigurnošću da se prizna neznanje, ne problem sa "otporom prema AI-ju".

Drugi konkretan korak: firma koja želi da AI ulaganje zaista vrati novac, treba da uloži u kratku, praktičnu obuku (čak i dva do tri sata mjesečno po timu) prije nego što uvede pritisak da se alat koristi. Trošak takve obuke je mali u poređenju sa rizikom da firma plaća licence koje niko stvarno ne koristi, ili gore - da zaposleni prave greške sa AI izlazom koji ne razumiju, jer se plaše da priznaju da im treba pomoć.

Zaključak

Brojka od 60% zaposlenih koji glume korišćenje AI-ja trebalo bi da promijeni kako firme mjere uspjeh svojih AI ulaganja - anketa o "osjećaju usvajanja" nije isto što i stvarna, mjerljiva upotreba. Vrijedi pratiti da li će firme koje uvedu stvarno mjerenje korišćenja (umjesto samoprijavljivanja) otkriti da je njihov AI budžet manje iskorišćen nego što su mislile.

Ako želiš da pratiš slične nalaze o tome kako AI stvarno funkcioniše na radnom mjestu, prijavi se na AI Highlights newsletter.