AI i radna mjesta nema dokaza za otpuštanja, kaže Apollo

Dok Block otpušta 4.000 zaposlenih "zbog AI", a Klarna polako smanjuje tim, istaknuti ekonomist analizira sedmične podatke i dolazi do suprotnog zaključka.

AI i radna mjesta su postali centralna tema za svaku firmu koja razmišlja o uvođenju AI alata. Torsten Slok, glavni ekonomist Apollo Global Management-a, investicionog giganta sa više od bilijona dolara imovine, objavio je 29. maja 2026. kratak ali direktan zaključak: sedmični ADP podaci o zapošljavanju ne pokazuju nijedan dokaz gubitka radnih mjesta zbog AI. Naprotiv, tvrdi da AI ubrzava zapošljavanje novih profila stručnjaka i pokreće izgradnju infrastrukture vrijedne stotine milijardi dolara. Slika je složenija nego što naslovi govore.

• Torsten Slok, Apollo chief economist, tvrdi da postoji "nula dokaza" za AI otpuštanja na osnovu ADP sedmičnih podataka o zapošljavanju
• AI boom stvara nova radna mjesta u implementaciji, data centrima i AI inženjeringu
• Suprotna priča: Block (4.000 otpuštenih), Klarna (od 4.500 na 3.500 zaposlenih), Amazon (najavio smanjenje korporativnog tima)
• NBER studija: 55.000 AI-vezanih otpuštanja u SAD-u u 2025., ali to je svega 4,5% od ukupnih 1,2 miliona
• Sam Altman i Amodei povukli dramatična predviđanja oba sada govore o proširenju uloge radnika, ne eliminaciji

Šta tačno govore podaci

ADP (Automatic Data Processing) svake sedmice objavljuje podatke o zapošljavanju u SAD-u, jedan od najbrže dostupnih indikatora stanja na tržištu rada. Slok je analizirao ove podatke i izvukao jasan zaključak nema trenda koji bi ukazivao na masovna otpuštanja uzrokovana AI.

Konkretno, Slok ističe dva faktora koji govore suprotno. Mnoge firme aktivno zapošljavaju AI implementacijske eksperte, stručnjake koji uvode AI sisteme u poslovne procese. Paralelno, izgradnja data centara stvara pritisak prema gore na plate AI stručnjaka i cijene poluprovodnika, opreme i energije. "AI troškovni bum podstiče i zapošljavanje i inflaciju", zaključuje Slok.

Slok to opisuje kao Jevonsov paradoks (ekonomski princip po kome jeftinija tehnologija povećava ukupnu potražnju i stvara više aktivnosti, a ne manje) u akciji: AI postaje dostupniji, firme ga uvode šire, što otvara nova radna mjesta za ljude koji znaju raditi s tim alatima.

Kompanije ipak smanjuju timove

Slokova analiza dolazi u trenutku kad niz poznatih kompanija upravo smanjuje timove pozivajući se na AI.

Block, platforma iza Square i Cash App, otpustio je 4.000 zaposlenih, gotovo polovinu radne snage. Osnivač Jack Dorsey direktno je vezao rez za AI zahvaljujući efektivnosti alata, firma će poslovati sa "manjim i ravnijim timovima". Klarna je zaustavila zapošljavanje još 2023. i pustila prirodnom odlivu da smanji tim sa 4.500 na 3.500 zaposlenih. CEO Sebastian Siemiatkowski tvrdi da su uštede od AI samo u marketingu iznijele 10 miliona dolara godišnje. Amazon CEO Andy Jassy otvoreno je napisao zaposlenima da kompanija u narednim godinama "neće trebati toliko ljudi na nekim pozicijama" zbog AI.

Uprkos ovim primjerima, šira slika govori nešto drugačije. Prema studiji Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja (NBER) iz SAD-a, u 2025. godini je oko 55.000 radnih mjesta izgubljeno direktno vezano za AI. To zvuči kao puno, ali to je svega 4,5% od ukupnih 1,2 miliona otpuštanja u SAD-u te godine. Ostatak ima druge razloge.

Je li AI "opravdanje" ili pravi razlog?

Sve veći broj ekonomista i istraživača upozorava na pojavu "AI washing" u sferi zapošljavanja kompanije koriste AI kao javno opravdanje za otpuštanja koja su ionako bila planirana zbog troškova, pandemijskog prekomjernog zapošljavanja ili reorganizacije.

Sam Altman, CEO OpenAI, rekao je da "postoji određeni AI washing gdje ljudi krive AI za otpuštanja koja bi inače uradili". Dario Amodei, CEO Anthropic-a, koji je 2025. tvrdio da AI može eliminisati 50% "white collar" (kancelarijskih) poslova, sada govori suprotno: AI će proširiti ono što ljudi rade, ne smanjiti. Yale Budget Lab objavio je 2026. analizu prema kojoj je scenarij masovnih AI gubitaka radnih mjesta "uglavnom spekulativan".

Naša perspektiva, šta ovo znači za region

Za ljude koji rade u regiji i prate vijesti o AI, ova debata ima konkretne implikacije.

AI oduzima određene zadatke, ali ne na način koji popularna priča sugeriše. Eliminacija je realna tamo gdje su poslovi visoko repetitivni, standardizirani i ne zahtijevaju kontekstualnu prosudbu: dio admin posla, standardizirana korisnička komunikacija, određene faze u računovodstvu ili marketinškoj produkciji. To nije izmišljotina.

Istovremeno, raste potražnja za ulogama koje kombinuju domensko znanje sa sposobnošću rada s AI alatima. Računovođa koji zna koristiti AI za analizu podataka vrijedi više nego onaj koji to ne zna. Marketing menadžer koji umije promptovati i iterirati vrijedi više. Ta razlika je već vidljiva na tržištu rada u zapadnim ekonomijama i uskoro stiže i ovdje.

Za firme u regiji koje razmišljaju o uvođenju AI ne radi se o smanjenju timova nego o promjeni profila. Ko razumije i posao i AI u svom sektoru ne treba strahovati. Ko odbija naučiti ništa o AI, nema ni garantovanu sigurnost.

Za zaposlene koji prate ovu temu: pravo pitanje nije "hoće li AI uzeti moj posao?" nego "znam li koristiti AI u svom poslu bolje od kolega?"

Zaključak

Debate o AI i zapošljavanju će biti centralne u naredne dvije do tri godine, dok podaci postanu jasniji na globalnom nivou. Slokova analiza je vrijedan kontrapunkt alarmantnoj priči, ali ne znači da su svi sektori i sve uloge na istoj poziciji. Vrijedi pratiti NBER i BLS (Bureau of Labor Statistics) podatke o trendovima zapošljavanja po sektoru: to će biti konkretan signal kad i ako se makroekonomska slika promijeni.

Ako pratiš kako AI mijenja tržište rada i poslovne procese u regiji, prijavi se na AI Balkan newsletter na: