Zašto AI agenti ne mogu raditi sve
Najveća zabluda tržišta je uvjerenje da su agenti već sada spremni da zamijene sve poslovne procese.
Kako agentička vještačka inteligencija ulazi u poslovne sisteme, raste i broj pogrešnih očekivanja. Iako AI agenti napreduju izuzetno brzo, lideri industrije upozoravaju da se njihove stvarne mogućnosti često precjenjuju. Problem nije samo u tehnologiji, već i u zastarjelim procesima, slaboj interoperabilnosti i pogrešnom shvatanju šta agenti danas jesu, a šta tek mogu postati u narednim godinama.
- AI agenti još nisu spremni da rješavaju sve probleme
- Interoperabilnost između agenata je u ranoj fazi
- Agenti ne bi trebalo da samo automatizuju stare procese
- Do 2026. agenti bi mogli upravljati ugovorima i transakcijama
Analiza: najveće zablude o AI agentima
Prema Mike Clark iz Google Cloud, prva i najveća zabluda jeste uvjerenje da su agenti već danas sposobni da riješe svaki poslovni problem. Iako su modeli snažni, infrastruktura koja ih povezuje još je u razvoju.
Ključni standardi za saradnju agenata tek su nedavno uvedeni. Protokol A2A, prvi pokušaj stvarne interoperabilnosti između agenata, star je svega nekoliko mjeseci, dok je MCP (Model Context Protocol) tek nešto više od godinu dana u upotrebi. To znači da se agentički ekosistem još gradi.
Dodatni problem je percepcija brzine razvoja. Iako se promjene dešavaju izuzetno brzo, to ne znači da su sistemi stabilni, standardizovani i spremni za masovno preuzimanje kritičnih poslovnih funkcija.
Druga zabluda: zamjena ljudi bez promjene procesa
Druga velika greška jeste uvjerenje da agenti samo treba da zamijene postojeće radne tokove. Većina korporativnih procesa i dalje je zasnovana na logici iz sredine prošlog vijeka, kada su dokumenti kucani na pisaćim mašinama i ručno prosljeđivani između ljudi.
Tokom decenija, tehnologija je samo dodavana na te iste procese, bez njihovog suštinskog redizajna. U takvom okruženju, ubacivanje AI agenta umjesto čovjeka ili softvera ne donosi punu vrijednost. Agenti zahtijevaju potpuno drugačiji način razmišljanja o ciljevima, odgovornostima i toku rada.
Budućnost tržišta: agenti kao nevidljiva infrastruktura
U narednim godinama, interakcija s AI-jem postaće sve manje vidljiva. Prema Clarku, korisnici često neće ni znati da li komuniciraju s agentom ili sa drugim ljudima. Agenti će postepeno preuzimati složenije uloge, uključujući:
- definisanje i upravljanje ugovorima
- izvršavanje ekonomskih i finansijskih transakcija
- razmjenu podataka i digitalne imovine između firmi
- upravljanje fizičkom imovinom kroz digitalne sisteme
Očekuje se da će upravo tokom 2026. godine doći do prvih ozbiljnih primjera agentičke ekonomije, gdje sistemi međusobno pregovaraju i sarađuju bez direktne ljudske kontrole.
Uticaj na karijere i radna mjesta
Razvoj agenata neće samo promijeniti firme, već i individualne karijere. Uloge poput product managera, dizajnera, analitičara i inženjera postaće znatno šire. Jedna osoba, uz pomoć agenata, moći će pokrivati više funkcionalnih oblasti i rješavati dublje, kompleksnije probleme.
To ne znači nestanak poslova, već njihovu transformaciju. Fokus se pomjera sa izvršavanja zadataka na definisanje ciljeva, nadzor i donošenje strateških odluka.
Zaključak
AI agenti nisu čarobno rješenje za sve probleme, niti će to postati preko noći. Njihova najveća vrijednost neće doći iz puke automatizacije starih procesa, već iz potpunog redizajna načina na koji firme funkcionišu i sarađuju. Oni koji to shvate na vrijeme biće u poziciji da iskoriste agentičku revoluciju, dok će ostali ostati zaglavljeni u digitalizovanim procesima prošlog vijeka.
