Zaboravite robote: Zašto je ljudska inteligencija najčudnija zagonetka našeg doba
Ako mislite da je vještačka inteligencija najuzbudljiviji fenomen današnjice, možda vam je promakla još fascinantnija misterija: vlastiti mozak. Kako to da beba bez iskustva shvati pravila jezika, dok ni najnapredniji algoritmi MIT-a i dalje pogrešno tumače slike mačaka? Philip Isola, profesor sa čuvenog MIT-a, vjeruje da su odgovori na ova pitanja ključni ne samo za nauku, već i za našu budućnost kao društva.
Isola je uvjeren: 'Ne možemo razumjeti potencijale ili prijetnje vještačke inteligencije dok ne shvatimo šta nas čini ljudima gdje to naša inteligencija i dalje godinama izbacuje AI sa staze.' On istražuje najsuptilnije razlike između toga kako ljudi i mašine uče, zaključuju i prave greške. Njegove studije idu toliko duboko da se zapitate možda razmišljanje nije stvar logike, nego osjećaja?
- Ljudska inteligencija temelji se na kontekstu i iskustvu, dok vještačka inteligencija najčešće procesira podatke bez šire slike.
- Deca instinktivno uče jezik i osnovne principe fizike, dok mašine te vještine mukotrpno savladavaju sa hiljadama pokušaja.
- Prema Isolinim istraživanjima, ljudi su bolji u generalizaciji iz malog broja primjera, što AI još nije savladala uprkos brzim naprecima.
'Ako želimo graditi sigurne i korisne AI sisteme, moramo prvo razumjeti granice i jedinstvenost ljudskog uma', poručuje Isola u intervjuu za MIT News.
Nije li ironija: što smo bliže stvaranju računara koji misle, to je važnije razumjeti kako mi to činimo? Isola provokativno podsjeća vještačka inteligencija možda mijenja svijet, ali mapa ljudske inteligencije ostaje neistraženo kopno. Možda je pravi ključ napretka upravo u tome da sebe više zapitamo, prije nego što postavimo pitanje mašinama.
