Ministarstvo pravde podnijelo je zvaničan podnesak u korist OpenAI-ja u sporu sa New York Timesom, i to bi moglo uticati na sve firme koje koriste AI alate trenirane na tuđem sadržaju.

Trumpova administracija je podnijela 20-stranični podnesak američkom sudu u Njujorku, u sporu koji je New York Times pokrenuo protiv OpenAI-ja zbog treniranja ChatGPT-a na autorski zaštićenom sadržaju bez dozvole. Podnesak brani stav da je korišćenje zaštićenih tekstova za AI trening pravno opravdano po doktrini fer upotrebe (fair use). Ovo je prvi put da se američka vlada direktno umiješala u ovakav spor na strani AI kompanije, i signal je kuda ide regulativa u zemlji koja najviše oblikuje pravila za cijelu AI industriju.

• Ministarstvo pravde SAD podnijelo je 2. septembra amicus brief u korist OpenAI-ja u sporu sa New York Timesom
• Podnesak se poziva na predsjednički nalog o "uklanjanju prepreka za američko vođstvo u AI-ju"
• Prošle godine je sudija naložio Anthropicu da plati 1,5 milijardi dolara zbog piraterije knjiga za trening, ali ne zbog samog treninga
• Odluka nije obavezujuća, ali dolazi u trenutku kad desetine sličnih tužbi čekaju na sudovima
• Za firme koje koriste AI alate ovo je znak da regulatorni rizik oko autorskih prava opada, ne raste

Šta se tačno desilo

New York Times tuži OpenAI od kraja 2025. godine, tvrdeći da je kompanija bez dozvole koristila milione članaka za treniranje modela iza ChatGPT-a. Slučaj se vodi na Okružnom sudu za Južni okrug Njujorka i jedan je od najvažnijih testova za cijelu AI industriju, jer bi presuda mogla postaviti presedan za desetine sličnih tužbi koje čekaju u redu.

Ministarstvo pravde je sada, kao treća strana, podnijelo takozvani amicus brief, pravni podnesak kojim neko ko nije direktno stranka u sporu iznosi svoj stav sudu. U njemu piše da SAD imaju "snažan interes da nastave razvijati robusnu i konkurentnu AI industriju koja postavlja standard za praksu i proceduru upotrebe AI-ja globalno", pozivajući se na predsjednički nalog koji je Donald Trump potpisao prošle godine.

Debata se svodi na jedno pravno pitanje: da li je treniranje AI modela na zaštićenom sadržaju dovoljno "transformativno" da potpada pod izuzetak fer upotrebe u američkom zakonu o autorskim pravima. Podnesak tvrdi da bi ograničavanje treniranja modela "usporilo kreativni i naučni napredak i ugrozilo američki prosperitet".

Bitno je naglasiti da ovaj podnesak nije presuda. Sud u Njujorku i dalje samostalno odlučuje, a autori podneska nemaju jurisdikciju nad predmetom. Ipak, intervencija vlade nosi političku težinu i može uticati na to kako sudija tumači fer upotrebu.

Kontekst i konkurencija

Dosadašnji slučajevi o AI treningu i autorskim pravima uglavnom su išli u korist AI kompanija, ali ne bezuslovno. Prošle godine je sudija William Alsup naložio Anthropicu da plati poravnanje od 1,5 milijardi dolara grupi pisaca. Ključno je zašto Anthropic nije kažnjen zbog samog treniranja modela na knjigama, nego zbog toga što je koristio ilegalne "sjenovite biblioteke" da pribavi te knjige, odnosno zbog piraterije, ne zbog treninga kao takvog.

Sudija Alsup je tada trening modela uporedio sa čovjekom koji čita knjigu da bi naučio da piše: "Baš kao svaki čitalac koji teži da postane pisac, Anthropicovi LLM-ovi su trenirani na djelima ne da bi ih pretekli i zamijenili, nego da bi skrenuli oštar ugao i stvorili nešto drugačije."

Ova razlika, između legalno pribavljenog sadržaja korišćenog za trening i ilegalno pribavljenog sadržaja, postaje ključna linija razdvajanja u američkim sudovima. OpenAI tvrdi da je njihov sadržaj pribavljen zakonito (kroz javno dostupne izvore), pa se oslanjaju čisto na argument fer upotrebe, koji sada dobija podršku i same vlade.

Naša perspektiva šta ovo znači za region

Za firme u regionu koje koriste ChatGPT, Claude, Gemini ili bilo koji drugi AI alat za svakodnevni rad, ovo direktno ne mijenja ništa preko noći. Ali smjer je važan signal.

Ako najveće svjetsko tržište formalno kroz vladu podržava stav da je AI trening na javno dostupnom sadržaju legalan, to smanjuje vjerovatnoću da će cijene ili dostupnost tih alata naglo porasti zbog masovnih sudskih poravnanja, što bi se preslikalo i na pretplate koje plaćaju firme van SAD.

Za marketinške agencije i kreativce u regionu koji brinu da li smiju komercijalno da koriste AI-generisan sadržaj (tekst, slike, kod), ovo je dodatni argument da veliki provajderi (OpenAI, Anthropic, Google) neće uskoro biti prisiljeni da drastično mijenjaju svoje modele ili ih povlače s tržišta zbog ovog konkretnog pravnog pitanja. Rizik i dalje postoji, samo iz drugog ugla: firme koje same treniraju modele na tuđim autorskim djelima (npr. interni AI alat treniran na sadržaju konkurencije) i dalje mogu biti izložene tužbi, jer se odluke procjenjuju od slučaja do slučaja.

Konkretan primjer agencija u Sarajevu koja koristi ChatGPT ili Claude za pisanje kampanja ne treba da brine da će joj alat sutra nestati zbog ove tužbe. Ali firma koja bi htjela da sama istrenira model na, recimo, arhivi tuđih novinskih tekstova, i dalje se izlaže istom pravnom riziku kao Anthropic u slučaju piraterije.

Zaključak

Presuda u ovom konkretnom slučaju (New York Times protiv OpenAI-ja) još nije donesena, a podnesak vlade ne garantuje ishod. Ono što je izvjesno jeste da SAD kao regulator sve otvorenije staje na stranu razvoja AI industrije kad je u pitanju trening modela, dok istovremeno sudovi i dalje strogo kažnjavaju nezakonito pribavljanje podataka. Za firme koje su samo korisnici gotovih AI alata, ovo je razlog manje za brigu; za one koje grade sopstvene modele, granica ostaje ista kao i do sada.

Ako želiš da svake sedmice dobiješ ovakve AI vijesti prevedene na "šta to znači za tvoj posao", prijavi se na AI Balkan newsletter.

Izvori:
TechCrunch, 2. septembar 2026
TechCrunch, poravnanje Anthropic 1,5 milijardi dolara