Vještačka inteligencija: Može li podići ili potopiti američku ekonomiju?
Možete li zamisliti Ameriku gdje roboti pišu zakone i algoritmi upravljaju vašom platom? Nije fikcija, već realno pitanje sudbine najbogatije svjetske ekonomije. Sa stotinama milijardi dolara već uloženih u vještačku inteligenciju, uskoro ćemo saznati – hoće li dobit biti ogromna ili ćemo posmatrati razornu neravnotežu?
Kao analitičar, oslanjam se na podatke i izvore poput Council on Foreign Relations (CFR) i McKinsey Global Institute, čija nova analiza upozorava: ne postoji garancija da će AI ubrzati ekonomski rast na način na koji su to nekada činili struja ili internet. Obje strane medalje su oštre: rast produktivnosti nasuprot rastu ekonomske nejednakosti i riziku od destabilizacije tržišta rada.
- Najveći potencijal AI-a leži u automatizaciji, što bi moglo povećati BDP za 0,5 do 3,4% godišnje, ali samo pod idealnim uslovima.
- Iako bi neki poslovi mogli nestati, stručnjaci navode da nove tehnologije često otvore još više radnih mjesta – ali uz potpuno nove vještine koje mnogi radnici trenutno nemaju.
- 'Vještačka inteligencija neće automatski generisati prosperitet; potrebna je svjesna državna politika i masovna prekvalifikacija', upozorava McKinsey.
'Izazov je dualan: maksimalizirati koristi, minimizirati negativne efekte. Bez odgovorne politike, AI bi mogao produbiti ekonomske podjele', ističe izvor s CFR-a.
Pitanje koje lebdi u zraku: Da li je Amerika, pa i ostatak svijeta, zaista spremna za transformaciju ove veličine? Ako je historija ikakav vodič, samo oni koji brzo usvoje nove vještine neće gledati AI kao prijetnju, već kao alat izgradnje. Ostalima prijeti val nesigurnosti – i to mnogo prije nego što to većina želi priznati. Jedno je sigurno: era algoritama tek je počela bespoštedno testirati granice našeg društva i ekonomije.
