Uticaj vještačke inteligencije na zapošljavanje postaje sve složeniji
AI mijenja strukturu rada brže nego što se tržište može prilagoditi, a posljedice su već vidljive.
Uticaj vještačke inteligencije na zapošljavanje više nije teorijska rasprava, već mjerljiva realnost. Najnoviji podaci američkog Zavoda za statistiku rada pokazuju da je u oktobru izgubljeno 105.000 radnih mjesta, dok je u novembru dodato svega 64.000. Stopa nezaposlenosti porasla je na 4,6 odsto, najviši nivo u posljednje četiri godine. Paralelno s tim, AI tehnologije ubrzano ulaze u kancelarije, dok fizički poslovi i dalje ostaju u rukama ljudi.
- Nezaposlenost u SAD raste dok AI preuzima dio kancelarijskog rada
- Građevinski sektor bilježi rast zbog izgradnje data centara
- Istraživanja pokazuju da AI može zamijeniti skoro 12 odsto poslova
- Bijeli okovratnici su izloženiji AI-ju nego zanatska zanimanja
Šta se zapravo dešava na tržištu rada
Jedan od rijetkih sektora koji bilježi rast jeste građevinarstvo. U novembru je otvoreno 28.000 novih radnih mjesta, od čega se 19.000 odnosi na specijalizovane zanatske poslove u ne-stambenoj gradnji. Ovaj trend direktno je povezan s masovnom izgradnjom data centara, često nazivanih „AI fabrikama“, koji su neophodni za rad velikih jezičkih i računarskih modela.
Dok se fizička AI rješenja, poput robota koji bi mogli zamijeniti radnike na terenu, i dalje nalaze u ranoj fazi razvoja, softverska AI je već dovoljno zrela da preuzme veliki dio administrativnih i analitičkih zadataka.
Istraživanja potvrđuju duboke promjene
Studija MIT-a i Oak Ridge National Laboratoryja, zasnovana na alatu za simulaciju rada nazvanom Iceberg Index, pokazuje da je AI već sposoban da zamijeni 11,7 odsto postojećih radnih mjesta u SAD, što predstavlja oko 1,2 biliona dolara plata.
Slične zaključke donijela je i Microsoftova analiza objavljena tokom ljeta. Prema toj studiji, zanimanja poput prodajnih predstavnika, tehničkih pisaca i data naučnika spadaju među najizloženije AI automatizaciji, dok su mehaničari, serviseri i radnici na održavanju među najmanje ugroženima.
Opšte mišljenje: AI kao ogledalo društvenih prioriteta
Sve više stručnjaka smatra da AI ne mijenja samo način rada, već i društvene vrijednosti. Umjesto da preuzme teške, opasne i fizičke poslove, kako se ranije očekivalo, AI je prvo pogodio intelektualni rad. Kompanije poput Salesforcea, Accenturea i Klarne već su smanjile broj zaposlenih u kancelarijama, oslanjajući se na automatizaciju znanja.
Izjave lidera tehnološke industrije dodatno oblikuju javno mišljenje. Nvidia CEO Jensen Huang nedavno je naglasio potrebu povratka proizvodnji i industrijskim zanimanjima, poručivši da uspjeh ne mora nužno ići kroz elitne univerzitete, već kroz konkretne vještine i zanate.
Zaključak
AI je obećavan kao tehnologija koja će ljudima ostaviti kreativne i intelektualne zadatke, ali se u praksi dešava suprotno. Kako automatizacija znanja postaje standard, ključno pitanje više nije šta AI može da uradi, već kakvo društvo želimo da gradimo uz pomoć te tehnologije i ko će od nje imati stvarnu korist. Opasnost za naš region leži u inertnosti i nemogućnosti da se prihvate nove tehnologije u obimu kojem bi trebale. Onda kada se dese udari na zapošljavanjekasno reagujemo i odgovornost prebacujemo na tehnologiju, druge i slično.
