Traže li firme AI vještinu ili samo novu riječ?

Šta ako? | Analiza i mogući scenariji

U oglasu za posao piše da kandidat treba da „poznaje AI“. Da li to znači da će praviti modele, koristiti alat u svakodnevnom radu ili samo raditi u firmi koja sebe opisuje kao AI kompaniju? Novi podaci o oglasima pokazuju da ista riječ skriva različite zahtjeve, a ta nejasnoća već utiče na to kako ljudi uče i kako firme zapošljavaju.

Šta oglasi zaista govore

Ovo je pregled istraživanja, a ne naše mjerenje tržišta rada. Uporedili smo četiri javna izvora koji posmatraju različite skupove oglasa i očekivanja poslodavaca. Njihove procente ne treba sabirati niti direktno porediti: „pominje AI“, „traži napredno znanje“ i „planira obuku“ nisu ista stvar.

Institut der deutschen Wirtschaft objavio je u septembru 2026. da je 1,7 odsto oglasa u EU tokom 2025. tražilo dubinsko znanje AI-ja, naspram 0,7 odsto 2022. To znači sposobnost razvoja ili prilagođavanja AI rješenja, a ne samo upotrebu gotovog alata. Njihova metodološka bilješka opisuje obradu oko 182 miliona jedinstvenih oglasa iz 27 država. Nizak udio te uske kategorije ne znači da ostali poslovi ne koriste AI.

Indeed Hiring Lab pregledao je tekst oko AI pojmova u stotinama hiljada američkih oglasa objavljenih od jula 2024. do juna 2025. U približno četvrtini oglasa koji su pominjali AI nije našao jasan kontekst upotrebe. U 52 odsto takvih oglasa opis se odnosio na razvoj modela ili direktan rad s njima. Zato „AI“ u naslovu oglasa može biti važan signal, ali sam po sebi nije opis posla. Istraživači napominju da nejasan opis ne dokazuje da firma nema stvaran AI projekat.

Najnoviji signal dolazi iz specijalizovane američke oblasti obuke zaposlenih. Teamed Research je u oktobru 2026. objavio pregled 9.135 oglasa za poslove u učenju i razvoju i 36.463 dokumenta kandidata, za period od kraja 2023. do trećeg kvartala 2026. AI se pojavio u 45,8 odsto oglasa u posljednjem kvartalu analize. Među oglasima koji su pominjali AI, 83 odsto nije imenovalo određeni proizvod. Autori su u oglasima iz 2026. češće našli zahtjev da osoba koristi AI u poslu nego da ga gradi. To je obrazac jedne profesionalne niše i jedne platforme, ne procjena za sve oglase u SAD, EU ili na Balkanu.

Zašto riječ nije dovoljna ni firmi ni kandidatu

Zamislite dva oglasa s istom stavkom „AI vještine“. Prva firma traži osobu koja će izraditi kurs uz pomoć jezičkog modela, provjeriti činjenice i zaštititi podatke polaznika. Druga traži inženjera koji će postaviti i nadzirati sistem za taj posao. Kandidat koji je prošao kurs pisanja upita možda je odličan za prvi zadatak, a nije spreman za drugi. Bez opisa posla, ni kandidat ni firma ne mogu pošteno procijeniti podudaranje.

U Teamedovom uzorku, AI je pomenut u 46,7 odsto dokumenata kandidata nastalih 2026, naspram 42,8 odsto oglasa objavljenih iste godine. To ne znači da su vještine kandidata dovoljne: istraživanje mjeri riječi u tekstu, ne sposobnost ljudi. Ista analiza pokazuje da su oglasi s AI jezikom samo malo češće tražili portfolio ili radni primjer nego ostali oglasi, 39,3 naspram 34,8 odsto. Poslodavci, dakle, sve češće imenuju novu potrebu, ali još nemaju ujednačen način da provjere šta kandidat zaista zna.

Za firme je praktičan izlaz jednostavan: u oglas staviti zadatak, granicu odgovornosti i dokaz. Na primjer: „Pripremite nacrt odgovora kupcu uz AI, označite podatke koje ne smijete unositi i pokažite kako ste provjerili rezultat.“ To je korisnije od zahtjeva „napredno poznavanje AI-ja“. Za ljude koji traže posao, jači dokaz može biti kratak primjer urađenog posla s objašnjenjem odluka, grešaka i provjere, uz zaštitu podataka prethodnog poslodavca. Certifikat i ime alata sami ne pokazuju isto.

Šta drugi očekuju, a šta mi vidimo

Svjetski ekonomski forum je na osnovu ankete poslodavaca iz 2025. naveo da 77 odsto ispitanih planira obuku zaposlenih za rad uz AI do 2030. godine. To je namjera poslodavaca, ne dokaz da je obuka već sprovedena ili da će svaka firma zaposliti više ljudi. U pregledu vještina predviđaju rast značaja AI-ja, podataka i analitičkog razmišljanja. Njihovo istraživanje obuhvata velike poslodavce u 55 ekonomija; planovi se mogu promijeniti.

Naš pogled: Najveća promjena možda neće biti nova profesija s „AI“ u nazivu. Mogla bi biti promjena skoro svakog kancelarijskog posla od osobe će se očekivati da postavi dobar zadatak sistemu, prepozna grešku, zaštiti povjerljive informacije i preuzme odgovornost za konačnu odluku. Ako se to dogodi, firme će morati preurediti obuku i procjenu rada, a kandidati pokazivati proces, ne samo rezultat. AI bi tako mogao promijeniti put od početnika do stručnjaka, čak i gdje se broj radnih mjesta ne promijeni mnogo.

Najjači prigovor toj procjeni jeste da oglasi često kasne za stvarnim radom ili služe privlačenju kandidata. Ni udio riječi „AI“ ni plan obuke ne govore koliko je ljudi promijenilo zadatke, koliko je ušteđeno vremena ili ko snosi trošak novih vještina. Uz to, mala firma bez podataka i podrške neće imati iste mogućnosti kao veliki poslodavac. Mjerilo napretka moraju biti konkretni zadaci, kvalitet rada, uslovi obuke i ishodi zapošljavanja, a ne samo učestalost jedne riječi.

Tri moguća puta

Zamislimo mogući scenario, ne vijest iz budućnosti: 2029. kandidat na razgovor donosi primjer rada s AI-jem. Pokazuje početni odgovor, tri greške koje je našao i odluku koju je sam donio. Firma ocjenjuje i rezultat i postupak. To je jedna moguća putanja ako kompanije uvedu provjerljive zadatke i mentore. Signal bi bio rast oglasa s konkretnim radnim primjerima i obukom, uz praćenje stvarnih rezultata zaposlenih.

Druga putanja je površna primjena: „AI vještina“ postaje uslov na papiru, dok zaposleni sami plaćaju kurseve i uče bez vremena za provjeru rezultata. Signal bi bili sve opštiji oglasi, a malo budžeta i mentora za obuku. Treća putanja je sporija promjena: cijena, pouzdanost, zaštita podataka ili slaba povezanost alata s poslom ograniče primjenu. Tada se opis oglasa može promijeniti brže od samog radnog dana. Ove putanje nisu jednake prognoze, nego načini da se provjeri šta se zaista mijenja.

Ako biste sutra zapošljavali ili konkurisali za posao, koji biste jedan konkretan zadatak stavili iza riječi „AI vještina“?

Pratite serijal i čitajte naredne analize uz besplatno članstvo.

Izvori

• Institut der deutschen Wirtschaft, AI and soft skills: Evidence from EU job postings, 29. septembar 2026; metodološka bilješka, 22. septembar 2026.
• Indeed Hiring Lab, How Employers Are Talking About AI in Job Postings, 28. oktobar 2025.
• Teamed Research, The AI skills L&D employers actually want, oktobar 2026.
• Svjetski ekonomski forum, The Future of Jobs Report 2025, 7. januar 2025.