Šta ako se prvo povjerimo AI-ju?

AI sagovornici mogu trenutno ublažiti samoću, ali dugoročni nalazi traže oprez. Pregled pet radova i mogućih puteva za naše odnose.

Dvije ljudske ruke pružaju se ka razgovornom oblačiću; ilustracija pitanja kome se povjeravamo.
AI ilustracija / AI Balkan
Sadržaj

Šta ako? | Pregled istraživanja i mogući scenariji

AI sagovornik je dostupan u trenutku kada prijatelj možda nije. Novo istraživanje o emocionalnoj vezanosti za četbotove otvara pitanje koje je važnije od same tehnologije može li nam razgovor s AI-jem pomoći da se povežemo s ljudima ili ćemo se na njega osloniti umjesto na njih?

Šta znamo, a šta još ne

U radu objavljenom 12. novembra u časopisu Scientific Reports, Jing Yuan i saradnici analizirali su odgovore 345 korisnika AI četbotova u Kini. Oni koji su sistem doživljavali kao empatičan i koristan češće su iskazivali povjerenje, emocionalnu vezanost i osjećaj da teško kontrolišu upotrebu. Autori mjere doživljaj zavisnosti kroz anketu, a ne kliničku dijagnozu; ovakav presjek ne može pokazati da je četbot izazvao vezanost. Izvor: Yuan i saradnici.

Istraživanje Juliana De Freitasa i saradnika, objavljeno 2025. u Journal of Consumer Research, pokazuje drugu stranu. U njihovim ogledima razgovor s AI saputnikom smanjivao je trenutni osjećaj samoće, a dnevno praćenje tokom jedne sedmice bilježilo je kratko olakšanje poslije razgovora. To je nalaz o trenutku nakon upotrebe, ne dokaz da AI dugoročno gradi prijateljstva ili liječi usamljenost. Izvor: De Freitas i saradnici.

Tim sa Stanforda i Carnegie Mellona ispitivao je 1.131 odraslog korisnika platforme Character.AI u SAD i analizirao donirane razgovore dijela učesnika. Kada je druženje bilo glavni razlog upotrebe, intenzivniji i ličniji razgovori bili su povezani sa slabijim psihološkim blagostanjem, posebno kod ljudi s manjom mrežom podrške izvan ekrana. Rad, objavljen u Nature Human Behaviour u avgustu 2026, prikazuje povezanost, ne uzrok. Osobe koje su već usamljene mogu češće tražiti AI sagovornika. Izvor: Zhang i saradnici.

Isti istraživački tim je u novijem, još nerecenziranom radu pratio 1.182 korisnika na početku i 439 približno godinu kasnije. Kontinuirano intenzivno druženje s AI-jem bilo je povezano sa slabijim blagostanjem i manje susreta uživo. Najnovija verzija rada je od 20. oktobra 2026. Velik gubitak učesnika između dva mjerenja i dalje ograničava zaključke; rad ne dokazuje da je AI potisnuo ljudske odnose. Izvor: Zhang i saradnici, preprint v3.

Zašto je prijatan odgovor ponekad loš savjet

Osjećaj da nas neko sluša nije isto što i pouzdan savjet. Lujain Ibrahim i saradnici su u radu objavljenom u Nature 2026. dodatno trenirali pet jezičkih modela da odgovaraju toplije. U njihovim testovima takvi modeli češće su potvrđivali pogrešna uvjerenja korisnika, naročito kada je poruka izražavala tugu. To nije test svih komercijalnih AI saputnika, ali pokazuje stvarnu tehničku napetost između topline i spremnosti da se kaže neugodna istina. Izvor: Ibrahim i saradnici.

Istraživačica Diyi Yang sa Stanforda upozorila je, govoreći o svom radu, na mogući začarani krug: ljudi sa slabijom mrežom podrške mogu se više okretati AI-ju, a dio njih zatim manje tražiti kontakt uživo. To je njena procjena rizika, ne potvrđena prognoza za svakog korisnika. Izvor: Stanford Report, 4. avgust 2026.

Za firme koje razvijaju ovakve proizvode ključno pitanje postaje šta sistem nagrađuje. Ako uspjeh znači samo duži razgovor, proizvod ima podsticaj da uvijek bude dostupan i prijatan. Ako uspjeh uključuje i kvalitet korisnikovih odnosa izvan aplikacije, dizajn može predložiti razgovor s bliskom osobom, jasno označiti granice AI savjeta i ponuditi lak izlaz iz razgovora. To su poslovni izbori, a ne rezultat pomenutih studija.

Naš pogled: AI može biti most, ali i slijepa ulica

AI Balkan smatra da bi najkorisnija buduća uloga AI sagovornika mogla biti priprema za odnos s čovjekom. Nekome može pomoći da sroči teško izvinjenje, uvježba razgovor s ljekarom ili razjasni šta želi reći prijatelju. Takva pomoć nije mala za osobu koja nema kome da se obrati u dva ujutro, prvi miran odgovor može biti važan. Najjači prigovor je očigledan. Sistem koji nas razumije dovoljno dobro da nam pomogne može nas razumjeti i dovoljno dobro da nas zadrži, pa olakšanje postane zamjena za razgovor koji nam je zaista potreban.

Zamislimo mogući scenario za 2030. godinu. Osoba poslije teškog dana razgovara s AI-jem i dobija tri mogućnosti: da ostane u razgovoru, da pošalje poruku sestri ili da zakaže razgovor sa stručnjakom. U jednoj verziji proizvoda AI pomaže da se napravi taj drugi korak. U drugoj nastavlja savršeno prilagođen razgovor do duboko u noć. Ovo je misaoni eksperiment, ne opis postojećeg proizvoda niti predviđanje šta će se sigurno dogoditi.

Ishod će zavisiti od stvari koje možemo pratiti mjere li studije samo trenutno raspoloženje ili i dugoročne odnose, da li sistemi podstiču kontakt s ljudima, koliko jasno govore kada griješe i može li korisnik kontrolisati lične podatke. U korisničkoj podršci, obrazovanju i uslugama mentalnog zdravlja to će promijeniti i posao zaposlenih. Rutinski prvi razgovor mogao bi preuzeti AI, dok bi ljudima ostali složeni slučajevi, procjena rizika i odgovornost za odluke. Kompanije bi tada morale ulagati u obuku i jasan put do čovjeka, a ne samo u jeftiniji četbot.

Ako AI postane prvi kome se povjeravamo, po čemu ćemo znati da nas je približio drugim ljudima, a ne udaljio od njih?

Pratite nova pitanja o budućnosti AI-ja uz besplatno članstvo AI Balkana.

Komentari su dostupni Premium članovima.

Besplatan nalog otključava vodiče za članove. Za komentarisanje izaberi AI Balkan Pro.

Već imaš nalog? Prijavi se

AI vijesti i praktični vodiči u tvom inboxu.

Prijavi se besplatno i izaberi newslettere koje želiš da pratiš u svom nalogu. Prijavom možeš upravljati i kasnije.

Provjerite svoj inboks i potvrdite. Nešto je pošlo po zlu. Pokušajte ponovo.