OpenAI probio 20 milijardi dolara prihoda, ali sa gubitkom od 17 milijardi

Eksplozivan rast prihoda otvara pitanje da li je AI revolucija održiva ili je riječ o pogrešno formiranim cijenama koje kriju novi balon.

OpenAI je tokom 2025. godine dostigao više od 20 milijardi dolara godišnjeg, annualizovanog prihoda, što predstavlja rast od čak 233% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj podatak potvrdila je finansijska direktorica Sarah Friar, navodeći da je firma sa 2 milijarde dolara u 2023. skočila na 6 milijardi u 2024, a zatim i na 20+ milijardi u 2025. Ipak, iza impresivnih brojki krije se ozbiljan problem: očekivani gubitak od čak 17 milijardi dolara u 2026. godini.

• OpenAI ima 20 milijardi dolara annualizovanog prihoda u 2025.
• Projekcija gubitka za 2026. iznosi oko 17 milijardi dolara.
• Oko 85% prihoda odlazi na GPU i računarske troškove.
• Najnoviji modeli pokazuju drastičan skok u produktivnosti znanja.
• SaaS sektor trpi pritisak zbog privremeno niskih cijena AI alata.

Analiza: rast prihoda i realni troškovi

Prema dostupnim procjenama, OpenAI u 2026. planira da potroši oko 17 milijardi dolara, u odnosu na oko 9 milijardi godinu ranije. Drugim riječima, čak 85% prihoda odlazi direktno na infrastrukturu, prvenstveno na GPU resurse potrebne za treniranje i pokretanje najnaprednijih modela. Ugledni The Economist ovaj fenomen opisuje kao „jedno od velikih balon-pitanja 2026. godine“, upozoravajući da bi firma bez dodatnog kapitala mogla ostati bez gotovine već sredinom 2027.

Produktivnost: da li GPT-5.2 opravdava trošak

Novi podaci sugerišu da OpenAI možda ima realan argument za ovakav tempo trošenja. Ethan Mollick sa Wharton Schoola analizirao je neobjavljene benchmark testove koji pokazuju da GPT-5.2 dostiže nivo ljudskog eksperta u 72% slučajeva već u prvom pokušaju. Za poređenje, prethodni GPT-5 model bio je na 39%. Test mjeri da li korisnik može delegirati kompleksan zadatak AI-ju, potrošiti jedan sat na provjeru i zatim dobiti rezultat koji je spreman za upotrebu. Razlika između 39% i 72% znači prelazak sa rizika na standardni radni proces.

Tržište i SaaS pritisak: eksplozija “vibe-codinga”

Ovakav skok u efikasnosti pokrenuo je tzv. vibe-coding boom. Umjesto kupovine skupih pretplata, korisnici sada grade sopstvene mikro-alate. TechCrunch ih naziva “micro apps” rješenja fokusirana na jedan problem, a ne na masovno skaliranje. Posljedice se već vide na berzi: SaaS sektor bilježi najgori januar od 2022. godine. Intuit je pao 16%, Adobe 11%, Salesforce 11%. Investitori se pitaju zašto plaćati 50 dolara mjesečno za CRM ako AI može napraviti alternativu za gotovo nula troška.

Naša perspektiva: cijene AI-ja nisu realne

Ključni problem je što su današnje cijene AI alata vještački niske. OpenAI, Anthropic i Google trenutno subvencionišu napredne korisnike, koristeći kapital investitora i prihode od enterprise API klijenata. Kada ove firme izađu na berzu, ova matematika se mora promijeniti. Spas bi mogao doći iz hardvera: NVIDIA, Groq i Cerebras rade na čipovima koji nude i do 15 puta brže inferenciranje. Ako se to desi prije korekcije cijena, cijeli ekosistem bi mogao ponovo promijeniti pravila igre.

Zaključak

SaaS industrija možda nije trajno ugrožena, ali je trenutno pod pritiskom pogrešno formiranih AI cijena. Pitanje nije da li će se tržište prilagoditi, već da li će OpenAI i slične firme stići do profitabilnosti prije nego što se balon ispuhne. Ako brži i jeftiniji čipovi stignu na vrijeme, AI ekonomija može ući u novu, stabilniju fazu. Ako ne, trošak će ponovo pasti na krajnje korisnike i tržišta.