Odlazak pionirke koja je nauku natjerala da sanja: Maggie Boden i granice vještačke inteligencije
Možete li zamisliti kako izgleda biti žena kojoj su govorili: 'To što tražiš je nemoguće i besmisleno'? Maggie Boden nije samo zamišljala, ona je u to uronila, sve do granica ljudske i vještačke inteligencije. Njeno ime, još od sedamdesetih, ostaje zauvijek upisano tamo gdje se susreću filozofija, psihologija i kompjuterske nauke.
Sa Cambridgea na svjetsku mapu: Maggie Boden nije bila samo naučnica. Bila je revolucionarka u hodnicima gdje su vještačka inteligencija i kognitivna nauka tek stidljivo razmjenjivale poglede.
'Ako ne znaš šta um može, kako možeš da napraviš um od silicijuma?'
To je pitanje koje je vodilo njen rad i zauvijek promijenilo paradigme razmišljanja o mogućoj budućnosti.
- Osnovala je Odsjek za kognitivne nauke na Univerzitetu u Sussexu, prvi takav u Britaniji.
- Njena djela, poput 'Artificial Intelligence and Natural Man', definirala su misaone tokove generacija inovatora.
- Kroz životnu potragu uvela je 'meku' i 'tvrdu' AI u akademsku i javnu sferu.
Njena sposobnost povezivanja umnog, emotivnog i tehničkog učinila ju je rijetkom pojavom u svijetu discipline gdje su granice stalno na testu.
'Kada mašine počnu da stvaraju nova značenja, možda ćemo napokon saznati šta znači biti čovjek.' Maggie Boden
Mnogo prije nego što su Goldblummi i Muski ušli u popkulturu kao profeti apokalipse vještačke inteligencije, Maggie Boden je upozoravala na suštinsko pitanje: Da li smo spremni i dovoljno mudri da razumijemo posljedice onoga što gradimo? Danas, kad svaki startup i svaka tech-kompanija sniva o algoritamskom besmrtniku, magija i dileme ostaju iste.
Priča Maggie Boden nije podsjetnik na prošlost. To je izazov: da u svakom teorijskom algoritmu prepoznamo neostvareni, ali mogući ljudski san.
