Microsoft analiza otkriva 40 profesija najizloženijih automatizaciji
Studija zasnovana na 200.000 stvarnih razgovora pokazuje kako se granica između softvera i ljudskog rada brzo briše, posebno za visokoobrazovane radnike.
Istraživači iz Microsoft-a analizirali su više od 200.000 stvarnih razgovora kako bi mapirali preklapanje između svakodnevnih radnih zadataka i mogućnosti automatizovanih sistema. Rezultati su identifikovali 40 profesija koje su najizloženije automatizaciji, uključujući zanimanja u obrazovanju, prodaji i radu sa informacijama. Studija posebno pogađa pripadnike generacije Z i visokoobrazovane profesionalce koji su svoje karijere smatrali otpornim na digitalnu konkurenciju.
- Analizirano je 200.000 stvarnih razgovora između ljudi i softverskih sistema
- Najizloženije profesije su prevodioci i istoričari
- Nastavnici i bibliotekari ulaze u zonu neočekivanog rizika
- Prodaja i korisnička podrška trpe snažan pritisak automatizacije
- Fizička zanimanja ostaju uglavnom zaštićena
Analiza: šta se tačno desilo?
Studija se fokusirala na stepen u kojem se svakodnevni zadaci pojedinih profesija poklapaju sa mogućnostima automatizovanih modela zasnovanih na jeziku i logici. Najveći stepen preklapanja zabilježen je kod poslova koji se oslanjaju na obradu teksta, objašnjavanje koncepata i strukturisano znanje.
Prevodioci i istoričari našli su se na vrhu liste zbog visokog nivoa jezičke podudarnosti sa savremenim modelima. Softver sve efikasnije prevodi, sumira i interpretira istorijske i lingvističke podatke, često uz znatno niže troškove.
Tržište rada i konkurencija softvera
Posebno iznenađenje predstavlja sektor obrazovanja. Nastavnici i bibliotekari suočavaju se sa konkurencijom sistema koji mogu objašnjavati složene ekonomske i poslovne koncepte na zahtjev, bez vremenskih ograničenja.
Prodaja i korisnička podrška, u kojima radi oko pet miliona ljudi u SAD, doživljavaju snažan pritisak jer informacijski sistemi preuzimaju komunikaciju sa klijentima, odgovore na pitanja i osnovne prodajne procese.
S druge strane, zanimanja koja zahtijevaju rad sa fizičkom opremom, poput rukovalaca bagerima ili stručnjaka za tretman vode, ostaju uglavnom netaknuta zbog nemogućnosti potpune automatizacije fizičkog rada.
Naša perspektiva: šta ovo znači za region?
Za tržište rada u Bosni i Hercegovini i regionu, ova analiza nosi važne poruke. Kompanije koje koriste AI alate za posao već sada traže radnike koji mogu kombinovati tehničko znanje sa strateškim razmišljanjem. Rutinski intelektualni poslovi postaju sve manje traženi, dok raste potreba za nadzorom, etičkim odlučivanjem i prilagođavanjem tehnologije lokalnom kontekstu.
Za poslovne korisnike AI-a ovo znači da ulaganje u dodatne vještine, upravljanje procesima i kreativno rješavanje problema postaje ključ opstanka.
Zaključak
Iako studija naglašava da će alati podržavati radnike, realnost tržišta pokazuje da firme tokom optimizacije troškova često daju prednost softverskoj efikasnosti nad stabilnošću zaposlenih. U narednim godinama možemo očekivati dalji pritisak na profesije zasnovane na znanju, dok će vrijednost ljudskog mentorstva, etičkog prosuđivanja i kontekstualnog razumijevanja rasti. Te vještine ostaju područje koje algoritmi još ne mogu zamijeniti.
