Najveći Metin objekat van SAD pokazuje koliko struje zaista traži današnji AI.

Meta je 8. jula potvrdila da gradi svoj prvi data centar u Kanadi, u pokrajini Alberta, vrijedan oko 9 milijardi dolara, odnosno 13 milijardi kanadskih dolara. Objekat od 1 gigavata biće najveći Metin data centar van Sjedinjenih Država, a potrošnja struje biće uporediva sa potrošnjom oko 800.000 domaćinstava. Za sve koji prate koliko para velike firme ulažu u AI infrastrukturu, ovo je jedan od najkonkretnijih pokazatelja do sada.

• Meta gradi prvi data centar u Kanadi, u Sturgeon Countyju u Alberti, vrijedan oko 9 milijardi dolara.
• Objekat od 2,9 miliona kvadratnih metara imaće snagu od 1 gigavata, najveći Metin van SAD.
• Potrošnja struje biće uporediva sa oko 800.000 domaćinstava.
• Struju obezbjeđuju Capital Power sa 250 megavata i novi gasni projekat Greenlight Electricity Centre vrijedan 3,2 milijarde dolara, sa završetkom do kraja 2030.
• Hlađenje je zatvoreni sistem sa suvim kulama, bez trošenja vode.

Šta se tačno desilo

Meta je potvrdila izgradnju data centra u Sturgeon Countyju, ruralnom području sjeverno od Edmontona u Alberti. Objekat će zauzimati oko 2,9 miliona kvadratnih metara i imaće ukupnu snagu od 1 gigavata, što ga svrstava među najveće AI data centre na svijetu, i najveći koji Meta gradi van SAD.

Da bi obezbijedila toliku količinu struje, Meta se oslonila na dva izvora. Kompanija Capital Power isporučivaće 250 megavata po dugoročnom ugovoru, dok novi gasni projekat Greenlight Electricity Centre, koji gradi Pembina Pipeline za 3,2 milijarde dolara, treba da bude gotov do kraja 2030. i da snabdijeva centar gasnom strujom. Meta ističe da će hlađenje biti zatvoreni, tečnošću hlađen sistem sa suvim kulama, dakle bez povlačenja vode iz lokalnih izvora, što je odgovor na kritike koje su druge slične investicije dobijale zbog potrošnje vode.

Projekat bi trebalo da otvori nekoliko hiljada radnih mjesta u Kanadi tokom izgradnje i da donosi oko 175 miliona dolara godišnje koristi stanovnicima Alberte, prema Metinim procjenama.

Kontekst i konkurencija

Ovo nije usamljen slučaj. Sve velike AI firme, od Microsofta do Amazona i Googlea, ove godine ubrzano grade nove data centre širom svijeta, jer je struja, a ne čipovi, postala glavno usko grlo za dalji rast AI modela. Meta je ranije ove godine najavila i do 145 milijardi dolara ukupnog ulaganja u AI infrastrukturu za 2026, pa se kanadski projekat uklapa u taj širi plan, ne stoji izolovano.

Ono što ovaj projekat izdvaja je razmjera energetskog rješenja, kompanija posebno gradi novu elektranu na gas samo da bi jedan data centar imao dovoljno struje, što pokazuje da su fizička ograničenja, ne samo softverska, postala glavna kočnica AI ekspanzije.

Naša perspektiva, šta ovo znači za region

Za firme u regionu direktna veza sa jednim data centrom u Alberti ne postoji, ali posredna postoji i vrijedi je razumjeti. Kada velike kompanije i dalje ulažu desetine milijardi u infrastrukturu, to je signal da ponuda računarske snage za AI raste, a ne opada, što srednjoročno drži pritisak na dole na cijene API poziva i pretplata koje firme u regionu koriste. Ista logika je već vidljiva u jeftinijim modelima poput Grok-a 4.5 ili Claude Sonnet-a 5, koji postoje upravo zato što neko negdje gradi kapacitet da ih pokrene.

Za vlasnike firmi koji planiraju dugoročnu AI strategiju, ovo je i podsjetnik da ulaganje u AI kapacitet ne usporava, pa je razumno računati da će alati i modeli za godinu ili dvije biti i jeftiniji i moćniji, a ne obrnuto. To je argument protiv čekanja na "savršen trenutak" za uvođenje AI u firmu, jer se taj trenutak stalno pomjera naprijed.

Zaključak

Meta gradi u Alberti ne zato što je to najjeftinije rješenje, nego zato što je struja postala rjeđi resurs od čipova. Vrijedi pratiti da li će slični projekti stizati i bliže regionu, u istočnoj Evropi, jer bi to konkretnije uticalo na dostupnost i cijenu AI usluga za firme u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Ako želiš da razumiješ šta veliki potezi AI industrije znače za tvoj budžet i tvoje alate, prijavi se na AI Balkan newsletter.