Šta ako? | Pregled istraživanja i mogući scenariji

Novo istraživanje objavljeno 24. septembra opisuje radnike koji i poslije radnog vremena misle na zadatke povjerene AI-ju. Raniji eksperiment pokazuje da AI može skratiti vrijeme provedeno na emailu, ali podaci o cijelom radnom danu ne pokazuju automatski kraću sedmicu. Ako mašina preuzme dio posla, kome zapravo pripada oslobođeno vrijeme?

Šta mjerenja zaista pokazuju

U eksperimentu Eleanor Dillon, Sonije Jaffe, Nicole Immorlice i Christophera Stantona, 7.137 zaposlenih u 66 kompanija nasumično je dobilo pristup AI alatu za email, sastanke i pisanje. U drugoj polovini šestomjesečnog ogleda, među onima koji su alat zaista koristili vrijeme na emailu bilo je kraće za oko dva sata sedmično. Manje su radili i izvan redovnog vremena. Autori ipak nisu otkrili promjenu ukupne količine ili sastava zadataka na nivou radnika. Dva sata manje na emailu nisu isto što i dva sata manje rada. Koristimo revidiranu verziju rada iz novembra 2025. Izvor.

Drugačiju sliku daju širi podaci. Anders Humlum i Emilie Vestergaard povezali su ankete o korišćenju AI chatbota s danskim administrativnim evidencijama. U verziji rada revidiranoj u martu 2026. nisu našli mjerljiv uticaj na zabilježene sate i zaradu dvije godine nakon pojave ChatGPT-ja; njihova analiza isključuje prosječne efekte veće od dva odsto u posmatranom periodu. Istovremeno su našli nove zadatke oko nadzora AI-ja i ugradnje alata u posao. Ovo ne znači da niko nije uštedio vrijeme. Znači da individualna ušteda zasad nije vidljiva kao veliko smanjenje plaćenih sati. Izvor.

Međunarodna organizacija rada je u pregledu objavljenom u junu 2026. sažela eksperimente, podatke firmi i ankete iz više zemalja. Njihov zaključak je da su dobici u produktivnosti neravnomjerni, a prijavljene uštede od nekoliko procenata radnih sati još nisu prešle u veći izmjereni učinak, zaradu ili zaposlenost. OECD dodatno upozorava da su veliki dobici u uskim zadacima slaba osnova za računanje skraćene sedmice u cijeloj firmi. U anketama koje prenosi OECD korisnici su prosječno prijavljivali uštedu od 2,8 do 5,4 odsto ukupnih radnih sati. To su samoprocjene, ne mjerenje slobodnih petaka. Izvor 1, izvor 2.

Kraći zadatak ne znači lakšu sedmicu

Najnoviji signal dolazi iz ankete Yifana Zhanga, Tianyoua Lija i Chunminga Chena. Pratili su 642 hibridna ili udaljena radnika koji AI koriste najmanje jednom sedmično, kroz dva upitnika razdvojena sedam sedmica. Veća zavisnost od delegiranja zadataka AI-ju bila je povezana s brigom o tome da li će sistem pogriješiti, zatim s razmišljanjem o poslu poslije radnog vremena i slabijim oporavkom. Studija je recenzirana, ali posmatra povezanost: ne može dokazati da je AI izazvao te probleme niti da isti obrazac važi u svim zanimanjima. Izvor.

Za zaposlenog je to razumljiv paradoks. AI može napisati prvu verziju izvještaja za nekoliko minuta, ali neko mora provjeriti brojke, objasniti klijentu zaključak i snositi posljedice greške. Ako firma samo poveća broj izvještaja, radni dan ostaje isti ili postaje naporniji. Ako jasno odredi ko provjerava rezultat i kada se posao završava, ušteda može postati stvarna korist.

Za firme je zato važnije pratiti ukupan posao nego broj generisanih stranica. Mjerila bi trebalo da uključe sate rada, kvalitet, dorade, rad poslije smjene i učinak za klijenta. Bez tih podataka lako je proglasiti uspjehom uštedu na jednom zadatku, a previdjeti trošak kontrole na drugom. Za tržište rada pitanje je i ko pregovara o dobiti: vlasnik tehnologije, firma, klijent ili zaposleni.

Šta drugi predviđaju, a šta je već isprobano

Britanski istraživački centar Autonomy, koji zagovara kraću radnu sedmicu, u modelu iz novembra 2023. procijenio je da bi do 2033. oko 8,8 miliona radnika u Velikoj Britaniji moglo preći na 20 odsto kraću sedmicu ako se pretpostavljeni AI dobitak u produktivnosti pretvori u jednako kraće radno vrijeme. To je uslovna projekcija zasnovana na modelu i starijim procjenama, a ne izvještaj da su milioni ljudi već dobili slobodan dan. Izvor.

Postoji i iskustvo sa kraćom sedmicom bez dokazivanja da ju je omogućio AI. U britanskom pilotu od juna do decembra 2022. učestvovala je 61 kompanija s oko 2.900 radnika. Firma je sama mijenjala raspored i organizaciju rada uz očuvanje plate. Mnoge su nastavile s kraćom sedmicom, ali učesnici su se prijavili dobrovoljno i ne možemo rezultate preslikati na svaku djelatnost. Taj ogled pokazuje da je raspored poslovna odluka koju treba osmisliti, a ne funkcija koja se sama uključuje kada se kupi AI alat. Izvor.

Naš pogled slobodno vrijeme treba projektovati

Procjena AI Balkana: AI bi mogao duboko promijeniti odnos između rada i vremena. Ako alati preuzmu sve veći dio rutinskih zadataka, dio firmi mogao bi ponuditi kraću sedmicu uz istu platu i zadržati učinak. Neke bi mogle zadržati isti raspored i usmjeriti uštedu u više usluga ili niže cijene. Ni jedan ishod nije automatski. Najjači prigovor kraćoj sedmici jeste da su sadašnje ukupne uštede često male, neravnomjerne i praćene novim obavezama provjere.

Zamislimo mogući scenario za 2031. godinu mala računovodstvena firma koristi AI da pripremi rutinske preglede, dok računovođe provjeravaju izuzetke i razgovaraju s klijentima. Firma unaprijed dogovara da se dobitak dijeli: dio ide u bržu uslugu, dio u slobodno petkom popodne, a kvalitet se prati istim mjerilima kao ranije. To je zamišljena mogućnost, ne opis firme koja već radi na taj način.

Tri putanje vrijedi pratiti. U prvoj raste učinak, ali sati ostaju isti; signal su veći ciljevi bez manjeg rada. U drugoj se dobitak dijeli kroz kraće sate ili veću platu; signal su evidencije radnog vremena i kolektivni dogovori, uz stabilan kvalitet. U trećoj provjera AI rezultata pojede većinu uštede; signal su dorade, večernji rad i umor. Ono što će promijeniti svakodnevicu nije samo brzina modela, nego odluka šta radnik smije da prestane raditi.

Ako bi vam AI sutra uštedio dva sata na poslu, kako biste željeli da se ti sati podijele između vas, firme i klijenata?

Za više ovakvih analiza pridružite se AI Balkanu besplatno.

Izvori

• Dillon, Jaffe, Immorlica i Stanton, rad iz maja 2025, revidiran u novembru 2025, NBER.
• Humlum i Vestergaard, rad iz maja 2025, revidiran u martu 2026, NBER.
• Merola i saradnici, 1. juna 2026, Međunarodna organizacija rada.
• OECD, izvještaj iz 2025, Generative AI and the SME Workforce.
• Zhang, Li i Chen, 24. septembra 2026, Frontiers in Psychology.
• Autonomy, novembar 2023, GPT-4 (Day Week) i britanski pilot kraće sedmice.