Hoće li ljekar uskoro biti algoritam? Analiza vještačke inteligencije u medicini
Šta vas plaši i fascinira istovremeno zamisao da će vas, možda već sutra, liječiti algoritam, a ne čovjek? U svijetu u kojem se vještačka inteligencija (AI) ušunjava u svaku poru društva, možda nema područja gdje je napetost između tehnologije i povjerenja toliko izražena kao u medicini.
Prema analizi objavljenoj na portalu Cureus ('Artificial Intelligence in Clinical Decision Making: A Scoping Review of Rule-Based Systems and Their Applications in Medicine'), AI se ozbiljno udomaćila u procesu donošenja kliničkih odluka. Ova studija, presek trideset godina razvoja, ukazuje na to da su tzv. 'sistemi zasnovani na pravilima' tihi junaci digitalnog doba u zdravstvu: nisu futurističke crne kutije koje sami sebe uče, već sofisticirani skupovi pravila koja povezuju simptome, nalaze i moguće dijagnoze.
- Sistemi zasnovani na pravilima su temelj pouzdanih medicinskih preporuka.
- Uloga ljekara ne nestaje, ali se značajno redefiniše ljekar i algoritam, rame uz rame.
- Najveći izazov: povjerenje pacijenata i odgovor na pitanje ko je odgovoran kada algoritam pogriješi.
'Vještačka inteligencija nije zamjena za kliničko iskustvo, već produžetak ljudske ekspertize', navodi se u izvještaju Cureusa.
Međutim, brojni stručnjaci upozoravaju da je pretjerano oslanjanje na tehnologiju rizično. Može li ljudsko povjerenje u medicinu izdržati ako zdravstvene odluke postanu digitalizovane po nevidljivim principima? Kompromis između efikasnosti i empatije glavno je bojno polje. Jedan takav sistem može spasiti vrijeme, ali može li prepoznati tugu u očima pacijenta?
Kao pragmatik, kažem: VI je ovdje da ostane. Najrazumniji korak? Edukovati pacijente i ljekare da razumiju kako ovi sistemi funkcionišu. Tek tada je vještačka inteligencija sa svim svojim algoritmima stvarni saveznik, a ne povremena lutrija.
