Gen Z ne želi AI, ali osjeća da nema izbora

Nova istraživanja pokazuju pad entuzijazma među mladima, dok istovremeno raste osjećaj da su AI vještine neizbježne za karijeru.

Vještačka inteligencija sve brže mijenja način rada, obrazovanja i svakodnevnog života, ali najmlađa generacija nije oduševljena tim tempom. Istraživanje koje je proveo Gallup među 1.500 ispitanika uzrasta od 14 do 29 godina otkriva jasan pad optimizma prema AI-u, uz rast anksioznosti i zabrinutosti. Ipak, uprkos negativnim emocijama, sve više mladih vjeruje da će im AI znanja biti neophodna za budućnost.

• Entuzijazam prema AI pao je na 22%, što je pad od 14 procentnih poena
• Anksioznost (42%) i ljutnja (31%) prema AI su u porastu
• 48% mladih smatra da AI nosi više rizika nego koristi na tržištu rada
• Više od polovine vjeruje da će AI vještine biti obavezne u obrazovanju
• 60% kompanija planira otkaze za zaposlene koji ne koriste AI

Analiza: Strah, otpor i realnost

Podaci pokazuju jasan paradoks: Gen Z ne vjeruje AI-u, ali ga prihvata kao nužnost. Samo 18% ispitanika kaže da se osjeća optimistično, dok gotovo polovina izražava zabrinutost zbog uticaja na kreativnost, kritičko razmišljanje i zapošljavanje.

Posebno je značajan podatak da 48% mladih vidi više rizika nego koristi kada je riječ o AI-u na radnom mjestu. Ovo sugeriše da AI više ne djeluje kao alat za napredak, već kao prijetnja stabilnosti.

Dodatni pritisak dolazi iz poslovnog svijeta. Istraživanje platforme Writer pokazuje da čak 60% kompanija planira smanjiti broj zaposlenih koji ne koriste AI. To znači da se AI sve manje doživljava kao prednost, a sve više kao osnovni uslov za opstanak na tržištu rada.

Tržište i konkurencija: AI kao filter za zapošljavanje

Kompanije širom svijeta nalaze se pod pritiskom da opravdaju ulaganja u AI. Najbrži način za to često je smanjenje troškova, uključujući radnu snagu. Upravo zato AI postaje novi “filter” na tržištu rada.

Umjesto da bude alat koji povećava produktivnost postojećih radnika, AI se sve češće koristi kao kriterijum za njihovu zamjenu. To dodatno pojačava strah među mladima koji tek ulaze na tržište rada.

Istovremeno, kompanije koje agresivno nameću AI bez edukacije i transparentnosti rizikuju kontraefekat: zaposleni koriste AI minimalno i bez stvarnog razumijevanja, što smanjuje njegovu stvarnu vrijednost.

Naša perspektiva

U regionu Balkana ovaj trend će imati još izraženiji efekat. Tržište rada je već osjetljivo, a digitalne transformacije dolaze sporije nego na Zapadu. To znači da će jaz između onih koji koriste AI i onih koji ne koriste biti još veći.

Za poslovne korisnike ovo nosi tri ključne implikacije:

1. Prvo, AI više nije opcija. Bez osnovnog razumijevanja alata kao što su ChatGPT, Copilot ili automatizacijski sistemi, konkurentnost rapidno opada.
2. Drugo, edukacija postaje ključna. Firmama se ne isplati da prisiljavaju zaposlene na AI, nego da ulažu u njihovu obuku i razumijevanje.
3. Treće, postoji realan rizik od “tihog otpora”. Ako ljudi koriste AI iz straha, a ne iz razumijevanja, dobićemo površnu upotrebu bez stvarne produktivnosti.

Za freelancere, marketare i IT sektor u regionu, ovo je trenutak kada se pravi razlika između onih koji će napredovati i onih koji će stagnirati. Obzirom da stagnazija znači propadanjae jer ostale stvari ne stoje to znači samo jedno ili napred ili nazad.

Zaključak

Gen Z šalje jasnu poruku, problem nije u samoj tehnologiji, nego u načinu na koji se ona uvodi. Strah kao strategija ne funkcioniše dugoročno.

Ako kompanije nastave koristiti AI kao alat za smanjenje troškova umjesto za razvoj ljudi, rizikuju da izgube povjerenje radne snage. S druge strane, organizacije koje uspiju povezati AI sa stvarnim benefitima za zaposlene imaće veliku prednost.

U narednim godinama, ključ neće biti ko koristi AI, nego ko ga razumije i koristi smisleno.