Bitka za umjetnost i pravo: Kina ispisuje nova pravila za vještačku inteligenciju

Možete li zamisliti umjetničko djelo koje ne potpisuje čovjek, već algoritam? Ili pjesmu koja nastaje iz niza nula i jedinica, a vlasništvo nad njom određuje — komitet državnih birokrata u Pekingu? U Kini je ova budućnost već počela da postaje pravna realnost.
Rani sudski slučajevi u Kini stavljaju vještačku inteligenciju u središte borbe za autorska prava. Tamošnji sudije, advokati i kreatori politika sada vode možda najvažniju debatu našeg doba: Da li su mašine sposobne stvarati originalna djela, i ko bi onda smio tvrditi vlasništvo?
- Kineski sudovi već su prepoznali određene AI-generisane sadržaje kao zaštićene autorskim pravom, pretežno kad se pokaže ljudski doprinos u procesu kreiranja.
- U provedenim slučajevima, presudno pitanje je da li je ljudska intervencija kreativna ili čista automatizacija?
- Američki i evropski okvir za sada odbija dati autorsko pravo AI sistemima ali Kina žuri da postavi svoje standarde.
- Budućnost globalne industrije zabave, novinarstva i softvera direktno zavisi od odgovora koji Pekingu padne na pamet.
Kako navodi The National Law Review, kineski argumenti i odluke odjekuju daleko izvan njihovih sudnica. Prvi slučajevi demonstriraju selektivan optimizam država traži ravnotežu između inovacija i kontrole, a uloga čovjeka ostaje ključan faktor za priznanje prava vlasništva nad AI-izdancima.
'Ovo nije samo pravna bitka. Na kocki je naš odnos prema kreativnosti, tehnologiji i vlasništvu u novom vijeku', upozorava jedan od stručnjaka iz izvještaja.
Zašto ostaje bitno šta će Kina odlučiti? Zato što globalni val vještačke inteligencije neće priznati granice, a prvi presedani iz Pekinga lako mogu uticati na sudbinu stvaralaštva u cijelom svijetu. Možda ne biramo šta ćemo voljeti, ali ćemo sve više biti izazvani da biramo kome ćemo priznati pravo na to što volimo. Sudbina umjetnosti više nije u rukama umjetnika, već algoritamskih arbitara i onih koji biraju njihove parametre.