AI u zapošljavanju: firme sve rjeđe traže početnike
Nova studija Stanforda i King's College London pokazuje da firme koje koriste AI zapošljavaju sve više iskusnih radnika, a sve rjeđe početnike. Za firme u regionu ovo mijenja računicu oko pripravničkih pozicija i budžeta za obuku.
Nova studija sa 1,25 milijardi oglasa za posao pokazuje da firme koje koriste AI zapošljavaju sve više iskusnih radnika, a sve rjeđe početnike.
Nova akademska studija istraživača sa Stanforda i King's College London pokazuje da firme koje intenzivno koriste vještačku inteligenciju (AI) zapošljavaju sve više iskusnih radnika, a sve rjeđe početnike. Analiza 1,25 milijardi oglasa za posao i 154 miliona podataka o zaposlenju u 41 zemlji, objavljena 21. septembra 2026, pokazuje da su senior pozicije u AI firmama porasle 6,7 odsto za pet godina, dok je zapošljavanje početnika palo 3 odsto. Za firme u regionu koje kroje budžet za narednu godinu, ovo je signal da preispitaju koga zapošljavaju i zašto.
- Istraživači sa Stanforda i King's College London analizirali su 1,25 milijardi oglasa za posao i 154 miliona podataka o zaposlenju u 41 zemlji, za period januar 2021 - mart 2026.
- Senior pozicije u firmama koje koriste AI porasle su 6,7 odsto za pet godina; zapošljavanje početnika u istim firmama palo je 3 odsto.
- Udio mladih radnika, 22 do 25 godina, u zanimanjima izloženim AI-u je 19 odsto ispod nivoa koji bi se inače očekivao.
- Efekat je najizraženiji u bogatijim, digitalno razvijenim ekonomijama, dok je u zemljama sa nižim stepenom digitalizacije slabiji.
- IT i matematička zanimanja bilježe rast zapošljavanja u AI firmama, ali gotovo isključivo na iskusnijim, senior pozicijama.
Šta tačno pokazuje studija
Istraživači Bharat Chandar sa Stanforda i Bouke Klein Teeselink sa King's College London pratili su zapošljavanje u firmama koje su usvojile AI alate u 41 zemlji, uključujući Brazil, Saudijsku Arabiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Zaključak je jednostavan, ali za firme dosta konkretan AI olakšava posao seniorima, a smanjuje potrebu za jeftinijom, manje iskusnom radnom snagom koja je tradicionalno radila rutinske zadatke.
Autori studije to sažimaju rečenicom da je AI "radno-štedljiv za mlađe radnike, a radno-ekspanzivan za seniore u zanimanjima izloženim AI-u". U praksi to znači da firma koja uvede AI alat za, recimo, prvu obradu ugovora ili analizu podataka, sve rjeđe otvara poziciju "mlađi analitičar", a sve češće traži nekoga ko već ima iskustvo i zna da provjeri i uobliči ono što je AI pripremio.
Podatak koji najviše zabrinjava HR stručnjake jeste da je zaposlenost mladih od 22 do 25 godina u zanimanjima izloženim AI-u 19 odsto ispod nivoa koji bi se očekivao da AI nije ušao u tu industriju. To je generacija koja je tek trebalo da uđe na tržište rada kroz klasične pripravničke i mlađe pozicije.
Kontekst promjena tržišta rada, ne nestanak poslova
Bitno je razdvojiti dvije stvari koje se lako miješaju u naslovima. Ovo nije studija o tome da AI "ukida radna mjesta" u apsolutnom broju u nekim zanimanjima, posebno IT i matematičkim profesijama, zaposlenost u AI firmama čak raste, za 0,8 procentnih poena. Problem je struktura taj rast ide gotovo isključivo na senior nivo, dok se ulazna vrata za mlade sužavaju.
Za firme koje planiraju kadrovsku strukturu, ovo je nastavak trenda koji se već vidi u regionu poslodavci sve češće traže "gotove" kandidate sa iskustvom, umjesto da ulažu u obuku početnika. AI ubrzava taj proces jer sad senior zaposleni uz pomoć AI alata može sam da odradi dio posla koji je ranije zahtijevao junior tim ispod sebe.
Naša perspektiva šta ovo znači za firme u regionu
Za firme u regionu ovo nije apstraktna statistika direktno utiče na dvije stvari koje svaka firma planira svake godine: budžet za nove pozicije i plan obuke kadrova.
Firma sa 50 zaposlenih u administraciji ili knjigovodstvu koja je planirala da zaposli pripravnika za unos podataka i osnovnu obradu dokumenata sada može AI alatom za automatsku obradu faktura i ugovora da pokrije veći dio tog posla uz postojećeg iskusnog radnika. Kratkoročno se uštedi trošak jedne plate, ali dugoročno firma gubi kadar iz kog bi za pet do deset godina izrastao srednji menadžment - jer taj kadar se obično gradi upravo kroz "rutinske" pripravničke poslove koje AI sada preuzima.
IT agencija ili marketing firma suočava se sa suprotnim rizikom. Ako se odluči da umjesto tima od dva junior developera ili copywritera zaposli jednog seniora koji "usmjerava" AI alate, dobija veću produktivnost po zaposlenom - ali i veću izloženost riziku, jer nema internog kandidata spremnog da preuzme posao ako taj senior ode kod konkurencije ili zatraži veću platu.
Praktičan savjet za firme koje prave budžet za 2027: ne gasiti pripravničke pozicije potpuno, nego ih preoblikovati. Umjesto da junior radi isključivo rutinske zadatke koje sad radi AI, dati mu ulogu "AI operatera" koji uči da provjerava, ispravlja i unapređuje ono što alat isporuči - to je jeftinija obuka od klasičnog pripravništva, a firma zadržava kadrovski rezervoar za budućnost.
Zaključak
Firme koje danas štede na pripravničkim pozicijama zbog AI alata prave kratkoročno racionalnu odluku, ali dugoročno rizikuju prazninu u srednjem menadžmentu za pet do deset godina. Firme koje prve osmisle jeftiniji, AI-asistirani model obuke početnika vjerovatno će imati prednost kad se tržište rada za senior kadrove dodatno stegne, jer se već sad vidi da su ti profili sve traženiji i sve skuplji.
Ako želiš da budeš među prvima koji saznaju kako AI mijenja zapošljavanje i planiranje kadrova u regionu, prijavi se na AI Highlights newsletter.