Fond koji je uletio u AI dionice sa ogromnim leveridžom sad gleda kako regulator ispituje banke koje su ga finansirale.

Situational Awareness, AI hedž fond koji je osnovao bivši istraživač OpenAI-ja Leopold Aschenbrenner, krajem jula doživio je nagli pad vrijednosti kad se tržište AI dionica okrenulo protiv njega. Fond je upravljao sa preko 30 milijardi dolara, uz dodatne desetine milijardi pozajmljenog novca, i morao je da proda većinu portfelja Citadelu po sniženoj cijeni. Sad američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) šalje pozive bankama koje su fondu davale novac za trgovanje. Fond nije optužen ni za šta, ali priča pokazuje koliko brzo hajp oko AI ulaganja može da postane problem za one bez sigurnosne margine.

• Situational Awareness, AI fond Leopolda Aschenbrennera (bivšeg istraživača OpenAI-ja), izgubio je milijarde kad se AI dionice srušile krajem jula
• Fond je upravljao sa preko 30 milijardi dolara uz dodatne pozajmljene desetine milijardi, i morao je da proda portfelj Citadelu po sniženoj cijeni
• SEC sada šalje pozive bankama Bank of America, Citi, Goldman Sachs i JPMorgan Chase, tražeći podatke o vremenu transakcija sa fondom
• Situational Awareness nije optužen ni za šta, istraga je u ranoj fazi
• Slučaj pokazuje rizik agresivnog ulaganja u AI hajp bez sigurnosne margine

Šta se tačno desilo

Leopold Aschenbrenner je napustio OpenAI 2024. godine i ubrzo postao poznat po opsežnom eseju o brzom napretku vještačke inteligencije. Fond koji je pokrenuo nosi ime po tom eseju i brzo je postao jedna od najpraćenijih priča na Wall Streetu, agresivno je ulagao u AI dionice i, dok je tržište raslo, bilježio je izuzetan rast.

Problem je nastao krajem jula, kad se dio AI sektora na berzi okrenuo naglo naniže. Situational Awareness je u tom trenutku upravljao sa preko 30 milijardi dolara tuđeg i sopstvenog kapitala, uz dodatne desetine milijardi pozajmljenog novca (leveridž koji uvećava i dobitke i gubitke). Kad su cijene krenule dole, fond nije imao dovoljno prostora da apsorbuje udarac i morao je da rasproda većinu portfelja investicionoj firmi Citadel, po cijeni nižoj od tržišne.

Sada, prema pisanju New York Timesa, SEC šalje pozive bankama koje su radile sa fondom, Bank of America, Citi, Goldman Sachs i JPMorgan Chase, tražeći detalje o tačnom vremenu transakcija i o tome kako je fond komunicirao sa svojim kreditorima. Regulator je bankama naložio da sačuvaju svu dokumentaciju. Važno je naglasiti da pozivi idu bankama, ne fondu, i Situational Awareness zvanično nije optužen ni za kakvo kršenje pravila. Istraga je, prema svemu sudeći, u ranoj fazi i ne mora nužno rezultovati kaznom. Fond je za Times rekao da je pažnja prema poznatim igračima očekivana i da će sarađivati sa regulatorom u punom obimu.

Kontekst i konkurencija

Ovo nije izolovan slučaj. Cijela 2026. godina obilježena je pravom trkom ulaganja u sve što ima AI predznak, od dionica velikih tehnoloških firmi do specijalizovanih fondova koji su, kao Situational Awareness, željeli da uhvate talas prije svih. Dok su OpenAI, Anthropic, Google i Microsoft trošili desetine i stotine milijardi dolara na infrastrukturu, investitori su se utrkivali da uđu što ranije, često uz veliki leveridž.

Kraj jula donio je podsjetnik da taj talas ne ide samo u jednom pravcu. Kad su cijene AI dionica počele da padaju, fondovi koji su se najviše zadužili prvi su osjetili udarac, a Situational Awareness je, zbog svoje veličine i medijske pažnje, postao najvidljiviji primjer. Slična priča se ranije dešavala i sa drugim tehnološkim talasima (dot-com balon je najpoznatiji primjer): entuzijazam oko nove tehnologije ne znači automatski da je svako ulaganje u nju pametno ulaganje.

Naša perspektiva, šta ovo znači za region

Za firme u regionu ova priča nije o berzi, one najvjerovatnije ne trguju AI dionicama na leveridž. Ali princip je isti i vrijedi za svakoga ko ulaže vrijeme ili novac u AI po inerciji, samo zato što "svi to rade".

Konkretno, ako vlasnik firme u Banjoj Luci ili Beogradu odluči da uvede AI agente u tri odjeljenja odjednom, bez pilot faze i bez jasnog mjerila uspjeha, pravi istu grešku kao fond koji se zadužio da uđe u AI dionice prije svih, preuzima veliki rizik prije nego što zna da li se ulaganje isplati. Sigurnija varijanta je ono što bi u finansijama zvali "manji leveridž": jedan konkretan proces, mala investicija, jasan rok za provjeru rezultata, pa tek onda širenje.

Isto važi i za lične finansije. Ako neko u regionu razmišlja da uloži ušteđevinu u AI dionice ili fondove zato što je pročitao da "AI mijenja sve", ovaj slučaj je dobar podsjetnik da i najpametniji ljudi u industriji (Aschenbrenner je radio direktno na najnaprednijim OpenAI modelima) mogu pogrešno procijeniti tempo i vrijeme tržišta.

Istraga SEC-a je tek počela i može potrajati mjesecima bez ikakvog ishoda koji bi javnost saznala. Ono što je već sad jasno jeste da AI sektor na berzi ulazi u fazu gdje se entuzijazam provjerava rezultatima, ne samo pričom, i da će još poneki fond koji je uletio bez sigurnosne margine proći slično. Vrijedi pratiti da li će se slična provjera proširiti i na druge velike AI investitore tokom jeseni.

Napravili smo kratku checklistu od 5 pitanja koja postavljaš sebi prije nego uložiš novac, vrijeme ili budžet firme u bilo šta sa AI predznakom, bilo da je riječ o dionici, alatu ili internom projektu. Preuzmi je besplatno kad se prijaviš na AI Balkan newsletter.

Ako želiš da svake sedmice dobiješ pregled AI vijesti prevedenih na jezik koji se tiče tvog posla, šta je hajp, a šta stvarna prilika, prijavi se na AI Balkan newsletter.

Izvori:

• TechCrunch, Lucas Ropek, "Situational Awareness, star AI hedge fund that nearly imploded, now being probed by the SEC", 25. avgust 2026.
• New York Times, "US SEC sends subpoenas to Wall Street banks over Situational Awareness", 24. avgust 2026.