AI bi mogao drastično promijeniti način rada do 2026. godine
Direktori OpenAI-ja, Nvidije i Googlea slažu se da ulazimo u fazu za koju većina ljudi nije spremna.
Vještačka inteligencija ulazi u novu fazu razvoja koja bi, već tokom 2026. godine, mogla temeljno promijeniti način na koji radimo. Lideri najuticajnijih tehnoloških firmi upozoravaju da se jaz između onoga što AI može uraditi i onoga kako se danas koristi ubrzano širi. Istovremeno, tržište rada ulazi u zonu duboke neizvjesnosti, u kojoj tehnološki napredak otvara ozbiljna etička i društvena pitanja.
- AI sistemi već sada mogu parirati ekspertima u većini poslova znanja
- Tržište rada moglo bi se brzo restrukturirati
- Veliki broj zaposlenih nema znanje za rad s AI alatima
- Pojavljuje se ozbiljna moralna dilema između efikasnosti i socijalne stabilnosti
Analiza: šta se zaista mijenja?
Sam Altman i ubrzanje automatizacije
Direktor Sam Altman iz kompanije OpenAI ističe da modeli poput GPT-5.2 već mogu dostići ili nadmašiti ljudske eksperte u oko 71% poslova zasnovanih na znanju. To znači da zadaci koje danas obavljaju milioni zaposlenih više nisu tehnički ograničeni, već samo organizaciono i regulatorno odgođeni.
Jensen Huang i „AI radna snaga“
Prema Jensen Huang iz Nvidia, firme će u narednim godinama sve češće tretirati AI agente kao stvarne zaposlene. Digitalni računovođe, pravnici i analitičari neće tražiti platu, godišnji odmor niti bolovanje, što mijenja osnovnu ekonomsku logiku zapošljavanja.
Kako bi se tržište rada moglo promijeniti?
Masovna primjena AI-ja potencijalno vodi ka dubokoj polarizaciji tržišta rada. S jedne strane biće mali broj visoko plaćenih stručnjaka koji znaju kako dizajnirati, nadzirati i optimizovati AI sisteme. S druge strane, veliki broj zaposlenih u administraciji, marketingu, finansijama i korisničkoj podršci mogao bi se naći u sivoj zoni formalno zaposleni, ali realno zamjenjivi.
Kompanije će se suočiti s teškom odlukom: da li zadržati ljude koji ne znaju koristiti AI i ulagati u njihovu obuku, ili ih zamijeniti sistemima koji su jeftiniji, brži i ne prave greške iz umora.
Moralna dilema: efikasnost protiv egzistencije
Najveći izazov neće biti tehnički, već etički. Ogroman broj zaposlenih mora raditi da bi preživio, ali nema ni vremena ni resursa da se brzo prekvalifikuje za rad s AI-jem. Istovremeno, menadžment će biti pod pritiskom investitora da poveća efikasnost i smanji troškove.
Izjava direktora Google, Sundar Pichai, da bi čak i uloga izvršnog direktora jednog dana mogla biti laka za AI, dodatno naglašava da niko nije potpuno siguran. Međutim, razlika je u tome što se vrh organizacije može prilagoditi, dok većina zaposlenih nema tu privilegiju.
Zaključak
Ako se trenutni trend nastavi, tržište rada neće se promijeniti naglo, već neprimjetno i stalno. Najveći rizik nije masovni otkaz u jednom trenutku, već tiha zamjena ljudi sistemima, bez jasne strategije kako društvo da apsorbuje taj šok. AI će donijeti ogromnu efikasnost, ali i otvoriti moralno pitanje: da li je tehnološki napredak opravdan ako veliki broj ljudi ostane bez realne šanse da učestvuje u ekonomiji.
