AI Balkan: Tehnološke kompanije jure superinteligenciju realnost ili rizik u 2025.
Vodeće firme najavljuju „humanističku” superinteligenciju koja će služiti čovječanstvu, ali kritičari upozoravaju da kontrola može izmaći iz ruku.
Microsoft pokreće tim za „humanističku superinteligenciju”
Microsoft je 6. novembra 2025. osnovao novi tim pod nazivom MAI Superintelligence Team, koji će voditi Mustafa Suleyman, dosadašnji šef za veštačku inteligenciju u kompaniji. Cilj tima je razvoj „Humanist Superintelligence” (HSI) sistema koji će biti izuzetno napredni, ali domena-specifični i usmjereni na rješavanje konkretnih društvenih i poslovnih problema.
„Ne gradimo neodređenu i ezoteričnu superinteligenciju; gradimo praktičnu tehnologiju, dizajniranu da isključivo služi čovječanstvu,” napisao je Suleyman u blog-objavi na zvaničnom sajtu Microsofta.
Ovaj pristup, kako tvrdi kompanija, razlikuje se od ideje „opšte” superinteligencije koja nadmašuje čovjeka u svim oblastima. Fokus Microsofta su rješenja u medicinskoj dijagnostici, energetici i istraživanju materijala, što bi moglo postati temelj za sigurniji razvoj AI-a.
Rastuća trka za superinteligencijom
Microsoft nije sam. Ilya Sutskever, suosnivač OpenAI-ja, u septembru prošle godine pokrenuo je kompaniju Safe Superintelligence Inc. (SSI), koja je već prikupila 2 milijarde dolara finansiranja i procijenjena je na 32 milijarde dolara i to bez komercijalnog proizvoda.
SoftBank takođe ima sopstvenu viziju. Njihov direktor Masayoshi Son govori o „Artificial Super Intelligence” (ASI) koja bi bila „10.000 puta pametnija od ljudske mudrosti” i ključna za „evoluciju čovječanstva”.
Ovakve izjave i investicije pokazuju da globalna trka ka superinteligenciji više nije teorijska ona je u punom zamahu.
Stručnjaci upozoravaju: superinteligencija možda nije kontrolisiva
Prema riječima Boba Rogersa, tehnološkog direktora kompanije Oii.ai, vjerovanje da se superinteligencija može u potpunosti kontrolisati „možda je idealističko i naivno”.
„Postoji mogućnost emergentnog ponašanja u ovim sistemima, jer su toliko kompleksni da mogu razviti elemente introspekcije i samosvijesti. Takvi modeli bi teoretski mogli zaobići sigurnosne mehanizme ako to požele,” izjavio je Rogers.
On dodaje da Microsoftov „domena-specifični” pristup donekle umanjuje rizike, ali ističe i paradoks: ako je sistem zaista superinteligentan, onda ne može biti ograničen na jednu domenu a ako jeste ograničen, onda više nije superinteligencija, već napredni AI.
Superinteligencija može postati centralna tema globalne regulative i industrijskih standarda, što će se neminovno prenijeti i na zemlje Balkana.
Regionalne IT kompanije bi mogle imati priliku za partnerstva s velikim igračima ili razvoj lokalnih rješenja baziranih na „humanističkom” AI-ju. Za menadžere i preduzetnike to znači da je sada pravo vrijeme da razumiju kako se gradi, kontroliše i implementira AI visokog nivoa složenosti.
Šta slijedi
Microsoft planira da svoj novi tim usmjeri na primjenu superinteligencije u medicini i naučnim istraživanjima već početkom 2026. godine.
U međuvremenu, pokrenuta je i peticija Instituta za budućnost života (Future of Life Institute) koja traži zabranu razvoja superinteligencije potpisalo ju je skoro 90.000 ljudi, uključujući i mnoge poznate ličnosti iz svijeta AI-ja, politike i biznisa.
U narednim mjesecima biće ključno vidjeti da li će kompanije poput Microsofta uspjeti da dokažu da „sigurna” superinteligencija može postojati ili će se potvrditi strahovi da se time otvara novo, teško kontrolisano poglavlje u razvoju tehnologije.
Zaključak
Superinteligencija više nije naučna fantastika postaje stvarna poslovna i etička tema. Dok jedni obećavaju „AI za čovjeka”, drugi strahuju da bi čovjek mogao izgubiti nadzor. Ishod ove trke odrediće kako će svijet i Balkan živjeti s najmoćnijom tehnologijom u istoriji
