Kina pokrenula podvodni AI data centar na energiju vjetra
Kina je pokrenula prvi komercijalni podvodni AI data centar koji koristi energiju vjetra i morsko hlađenje za napajanje gotovo 2.000 servera namijenjenih AI procesima.
Nova kineska infrastruktura kombinuje podvodne servere, energiju vjetra i morsko hlađenje kako bi smanjila troškove i potrošnju energije za AI sisteme.
Kina je zvanično pustila u puni komercijalni rad prvi podvodni data centar na svijetu koji se gotovo potpuno napaja energijom vjetra. Projekat vrijedan 226 miliona dolara nalazi se više od 10 metara ispod površine Istočnog kineskog mora, u blizini Šangaja i Lingang specijalne zone. Sistem je razvijen za obradu zahtjevnih AI zadataka, uz fokus na energetsku efikasnost i smanjenje troškova hlađenja koji danas predstavljaju jedan od najvećih problema modernih data centara.
- Kina je pokrenula podvodni AI data centar vrijedan 226 miliona dolara.
- Centar koristi 95% energije iz offshore vjetroelektrana.
- Hlađenje servera obavlja morska voda bez industrijskih rashladnih sistema.
- Potrošnja električne energije smanjena je za 22,8%.
- Projekat cilja AI workloads i GPU infrastrukturu velikog kapaciteta.
Analiza
Podvodni data centar smješten je između dvije faze offshore vjetroparka kod Šangaja. Objekat raspolaže kapacitetom od 24 MW i sadrži skoro 2.000 serverskih jedinica, uključujući GPU klastere firmi China Telecom i LinkWise.
Najveća inovacija projekta jeste način hlađenja. Umjesto tradicionalnih rashladnih sistema koji troše ogromne količine električne energije i vode, kineski inženjeri koriste morsku vodu za pasivno hlađenje. Time je potpuno eliminisana potreba za slatkom vodom, dok je ukupna energetska efikasnost značajno poboljšana.
Prema dostupnim informacijama, centar ostvaruje PUE (Power Usage Effectiveness) od 1.15, što je izuzetno nizak nivo za AI infrastrukturu. Za poređenje, mnogi klasični data centri rade sa PUE vrijednostima između 1.6 i 2.0.
Sličan eksperiment ranije je pokrenuo Microsoft kroz projekat Project Natick, gdje su podvodni serveri pokazali čak osam puta veću pouzdanost od kopnenih sistema. Ipak, Microsoft je kasnije ugasio projekat zbog komplikovanog održavanja i visokih logističkih troškova.
Glavni izazov ostaje isti i za kineski projekat — kvarovi i servisiranje servera na dubini od 30 stopa predstavljaju skup i tehnički komplikovan proces.
Konkurencija i tržište
Globalna AI industrija trenutno ulazi u fazu ogromne potrošnje energije. Data centri koji pokreću AI modele kompanija poput OpenAI, Google i Meta troše rekordne količine električne energije zbog GPU infrastrukture i treninga velikih modela.
Zbog toga tehnološke firme sve agresivnije traže alternativne načine hlađenja i napajanja:
- nuklearna energija za AI data centre
- modularni mikro data centri
- podvodna infrastruktura
- geotermalno hlađenje
- direktno povezivanje sa obnovljivim izvorima energije
Kineski projekat pokazuje da bi budućnost AI infrastrukture mogla biti vezana za lokacije izvan urbanih zona, posebno uz obale i u blizini velikih izvora obnovljive energije.
Istovremeno, Kina pokušava smanjiti zavisnost od zapadnih cloud provajdera i ubrzati razvoj domaće AI infrastrukture, što dodatno pojačava tehnološki sukob između SAD-a i Kine.
Naša perspektiva
Za firme i AI kompanije na Balkanu ovo je važan znak u kom pravcu ide globalna infrastruktura za vještačku inteligenciju.
Troškovi energije postaju ključni faktor za razvoj AI proizvoda. Kompanije koje koriste cloud GPU servise već osjećaju rast cijena zbog povećane potražnje za AI kapacitetima. Ako podvodni data centri pokažu dugoročnu stabilnost, mogli bi značajno smanjiti troškove hostinga i AI procesa u narednim godinama.
Za regionalne firme koje razvijaju AI proizvode ovo znači nekoliko stvari:
- cloud infrastruktura će postati strateški resurs
- energetska efikasnost biće važnija od same procesorske snage
- države sa jeftinom energijom dobiće veliku prednost
- AI kompanije će sve više ulagati u sopstvenu infrastrukturu
Balkan trenutno nema kapacitete za ovakve projekte, ali region ima potencijal kroz hidroenergiju i hladniju klimu za razvoj efikasnijih data centara.
Zaključak
Kineski podvodni AI data centar predstavlja jedan od najambicioznijih pokušaja redefinisanja načina na koji će se pokretati buduća AI infrastruktura. Kombinacija energije vjetra, pasivnog hlađenja i podvodnog smještaja servera pokazuje koliko industrija pokušava riješiti problem ogromne potrošnje energije.
Ako projekat uspije dugoročno, moguće je da ćemo u narednih deset godina vidjeti čitave mreže offshore AI data centara povezane direktno sa obnovljivim izvorima energije. Međutim, pitanje održavanja i servisiranja ostaje najveća prepreka masovnoj primjeni ove tehnologije.
