Elon Musk gradi „Grokipediju“: izazov Wikipediji ili još jedan eksperiment?
Nova platforma znanja bez „cenzure“, tvrdi milijarder.
Elon Musk najavio je da njegova AI kompanija xAI razvija „Grokipediju“, otvorenu enciklopediju koja bi trebalo da parira Wikipediji. Nakon što je originalnu platformu nazvao „Wokipedijom“, Musk tvrdi da će nova baza znanja biti „ogromno poboljšanje“ i „neophodan korak ka razumijevanju univerzuma“.
Rat vizija: neutralnost ili sloboda bez ograničenja?
Musk i njegovi saveznici, poput investitora Davida Sacksa i Chamatha Palihapitiyje, već duže vrijeme optužuju Wikipediju za političku pristrasnost i „jednostranu cenzuru“. Njegova „Grokipedija“, nazvana po chatbotu Grok, zamišljena je kao otvoreni repozitorij bez ograničenja upotrebe.
„Cilj je stvoriti bazu znanja oslobođenu pritisaka, manipulacija i ideoloških filtera“, poručio je Musk na mreži X.
Podsjetnik: milijarder već nudio milijardu za Wikipediju
Ovo nije prvi put da Musk ulazi u sukob sa najpoznatijom online enciklopedijom. Prije godinu dana ponudio je milijardu dolara da otkupi platformu pod uslovom da promijeni ime u „Dickipedia“. Ponudu je Wikimedia Foundation, organizacija koja stoji iza Wikipedije, odbila uz podsjećanje da je njihova snaga u neutralnosti i nadzoru volontera.
„Wikipedia nije na prodaju. Naš rad zasniva se na transparentnosti i zajedničkom doprinosu, ne na privatnim interesima“, saopštila je Fondacija.
Skepsa: projekat znanja ili novi Musk-ov performans?
Iako Musk najavljuje „revoluciju u načinu na koji se gradi znanje“, brojni analitičari podsjećaju da je lista njegovih nerealizovanih ili poluzavršenih projekata duga. Od kolonizacije Marsa, preko Neuralinka do urbanih tunela – mnoge njegove ideje ostale su u sferi eksperimenata.
Za sada ostaje otvoreno pitanje: hoće li „Grokipedija“ zaista promijeniti način na koji konzumiramo informacije ili će postati još jedan Musk-ov neostvareni pokušaj da oblikuje istinu po sopstvenoj mjeri?
Zaključak: bitka za „istinu“ tek počinje
Ako „Grokipedija“ zaživi, mogla bi da otvori novu debatu o tome da li je važnija potpuna sloboda izražavanja ili mehanizmi koji čuvaju provjerljivost i neutralnost. Ishod tog sukoba mogao bi da promijeni samu srž digitalnog znanja.
