Da li će vještačka inteligencija preuzeti kormilo svjetske diplomatije?
‘Šta ako vam kažem da vještačka inteligencija već duboko oblikuje odluke koje zemlje donose u sjeni međunarodnih pregovora?’
Donedavno je ideja da softverski algoritmi mogu uticati na globalnu diplomatiju bila rezervisana za naučnu fantastiku ili holivudske trilere. Danas, vještačka inteligencija (VI) postaje uticajni igrač u formulisanju spoljne politike mnogih država – i to više nije pitanje budućnosti, već svakodnevice. Najnovija analiza sa prestižnog američkog univerziteta Johns Hopkins otkriva rastući trend: naučnici, diplomate i eksperti za nacionalnu sigurnost prepoznaju VI kao alat moći, ali i izvor novih izazova.
- VI se koristi za analiziranje golemih diplomatskih i obavještajnih podataka, omogućavajući brzu i preciznu procjenu geopolitičkih rizika.
- Automatizovane preporuke i simulacije postaju pouzdana podrška kreatorima politike – ali otvara se pitanje: kome zapravo vjerujemo?
- Globalne sile poput SAD-a i Kine ulažu milijarde u razvoj VI strategija prilagođenih unutrašnjim interesima, dok su manje zemlje suočene sa prijetnjom digitalne asimetrije.
'Neophodno je izgraditi jasne, globalno priznate standarde kako bismo spriječili zloupotrebu ovih tehnologija u međunarodnim odnosima', ističe profesorica veštačke inteligencije sa Johns Hopkinsa, Vlatka Puljiz.
Dok se nalazimo na pragu nove ere, izazov postaje očigledan: može li diplomatija ostati ljudska u svijetu kojim sve više upravljaju algoritmi? Za vještačku inteligenciju granice su nevidljive, ali posljedice pogrešnih preporuka – itekako realne. Hoćemo li dopustiti da softver donosi sudbonosne odluke, ili ćemo kao društvo smjeti postaviti pitanja koja će tehnologiju držati odgovornom?
