Budućnost zapošljavanja u doba AI: na pragu revolucije koja mijenja sve

Budućnost zapošljavanja u doba AI: na pragu revolucije koja mijenja sve
Photo by Markus Spiske / Unsplash

Poslušajte mini podkast kreieran na ovu temu:
audio-thumbnail
Utjecaj vjestacke inteligencije na radna mjesta
0:00
/470.290958

Vještačka inteligencija (AI) više nije samo tema za naučnofantastične romane ili tehnoentuzijaste iz Silicijumske doline. Brzi razvoj AI agenata i automatizacije već danas mijenja tržište rada brzinom i razmjerama kakve nismo vidjeli od izuma pisma ili poljoprivrede, ali ovaj put sve se dešava nevjerovatno brzo.

Masovni gubitak poslova: jesmo li spremni na šok?

Upozorenja dolaze iz samog srca AI industrije. Dario Amodei, direktor kompanije Anthropic, procjenjuje da bi polovina svih ulaznih bijelih kragni poslova mogla nestati u narednih 1 do 5 godina, što bi nezaposlenost moglo podići na 10 do 20 posto. Sem Altman iz OpenAI ide još dalje, navodeći da bi AI mogla eliminisati i do 70 posto postojećih poslova. Na udaru su rutinski zadaci, unos podataka, kontrola kvaliteta, računovodstvo, ulazne pozicije u finansijama, konsaltingu, tehnologiji, pravu, korisničkoj podršci i kopirajtingu. Čak su i visoko plaćene profesije poput anesteziologa potencijalno ugrožene, jer bi AI mogla preuzeti nadzor nad pacijentima i doziranjem lijekova.

Ovo nisu teorije zavjere, već procjene zasnovane na mogućnostima današnjih AI sistema. Prema zaposlenima u Anthropic, postojeća tehnologija je već dovoljno moćna da automatizuje sve bijele kragne poslove u roku od pet godina, čak i bez daljeg tehnološkog napretka ako kompanije odluče da je implementiraju. Fiverr, Business Insider i Amazon već sprovode AI first strategije, otpuštajući zaposlene i uvodeći AI alate i robote u svakodnevni rad.

Ključna razlika u odnosu na prethodne tehnološke revolucije je brzina promjena. Dok su se društva nekada prilagođavala decenijama, AI komprimuje taj proces u godine pa čak i mjesece. Automatizacija automatizacije, gdje AI sama unapređuje sopstvene sposobnosti, dodatno ubrzava ovu transformaciju.

Nove šanse i rizik od povećanja nejednakosti

Iako AI prijeti masovnim gubitkom poslova, otvara i vrata novim mogućnostima. Platforme poput Repleta omogućavaju i onima bez programerskih vještina da kreiraju softver i započnu biznise, demokratizujući preduzetništvo. AI agenti daju pojedincima ogroman leverage, mogućnost da sa malim timom ili čak sami postignu rezultate dosad rezervisane za velike korporacije.

Međutim, ova transformacija nosi rizik drastičnog povećanja ekonomske nejednakosti. Oni koji brzo usvoje AI alate i razviju nove vještine mogu postati višestruko produktivniji od ostatka populacije. Agency, sposobnost da se stvari završe i koordiniraju digitalni resursi, i vještina navigacije u kompleksnim sistemima postaju važniji od tradicionalnih znanja. Preduzetnici više neće biti zaštićeni samo kapitalom ili tehničkim znanjem, već i sposobnošću distribucije i upravljanja adaptivnim sistemima. Strahuje se da bi elita mogla dodatno koncentrisati moć i bogatstvo, parazitirajući na vrijednosti koju stvore pojedinci osnaženi AI.

Kriza smisla i društveni izazovi

Pored ekonomske nestabilnosti, otvara se i pitanje ljudske svrhe u svijetu gdje rad više nije neophodan. Tradicionalno, rad je bio izvor identiteta, smisla i zadovoljstva. U svijetu obilja, gdje AI zadovoljava mnoge potrebe, raste strah od krize smisla, pogoršanja mentalnog zdravlja, usamljenosti i pada nataliteta.

Kao jedno od rješenja predlaže se univerzalni osnovni dohodak (UBI), koncept koji podržava i Sem Altman kroz projekat Worldcoin. Ipak, debata traje da li bi UBI riješio problem ili dodatno potkopao motivaciju i osjećaj korisnosti kod ljudi.

AI otvara i nova polja rizika, masovne prevare, sofisticirane deepfake obmane, personalizovanu manipulaciju, kibernetičko ratovanje i autonomno oružje. Ove prijetnje mogu destabilizovati društvo, narušiti povjerenje u istinu i koncentrisati moć u rukama onih bez etičkih ograničenja.

Kako se pripremiti za nepredvidivu budućnost

U svijetu koji se mijenja brže nego ikad, ključne vještine budućnosti nisu samo tehničke. Potrebno je razvijati:

  • generalistički pristup i sposobnost brzog učenja, umjesto uskih specijalizacija važniji su opšti alati i sposobnost prilagođavanja
  • navigaciju u kompleksnim sistemima, prototipiranje, apsorpciju povratnih informacija i snalaženje u nepredvidivim situacijama
  • visoku agency, inicijativu, postavljanje ciljeva i korištenje AI alata za njihovo ostvarenje
  • ljudske vještine, empatiju, komunikaciju, rješavanje konflikata, odgovornost i povratnu informaciju
  • kreativnost i preduzetnički duh, sposobnost zamišljanja novih ideja i rješavanja problema uz pomoć AI
  • razlikovanje stvaranja od konzumiranja, svjesno biranje uloge kreatora a ne samo pasivnog konzumenta

Obrazovni sistemi su pod kritikama jer ne pripremaju mlade za ovaj novi svijet, fokusirajući se na zastarjele modele umjesto na adaptabilnost i ljudske vještine. AI bi, paradoksalno, mogla pomoći u personalizovanom obrazovanju i tutorstvu, što se pokazalo kao najefikasniji metod učenja.

Zaključak: izazov bez presedana

Budućnost zapošljavanja u eri AI je neizvjesna, puna prilika ali i ozbiljnih prijetnji. Masovni gubitak posla, brzina promjena i potencijalni društveni poremećaji zahtijevaju hitnu pažnju i pripremu. Iako će AI eliminisati mnoge poslove, stvoriće i nove. Ključ uspjeha leži u adaptabilnosti, razvoju ljudskih vještina i efikasnom korištenju AI alata.

Niko sa sigurnošću ne zna kako će se sve odvijati. Ali svjesnost o potencijalnim ishodima i namjerni napori da oblikujemo budućnost u korist čitavog čovječanstva, a ne samo privilegovanih, biće presudni.

Nalazimo se u najuzbudljivijem ali i najizazovnijem periodu ljudske istorije. Na nama je da obezbijedimo da era izobilja služi svima a ne samo odabranoj nekolicini.

Read more