Američki data centri udvostručuju kapacitete: AI rast stvara energetski pritisak i klimatsku dilemu
Nova BloombergNEF analiza ukazuje da bi potražnja za energijom data centara u SAD-u mogla porasti na nivo koji mijenja elektroenergetske mreže, dok AI industrija ubrzava investicije ali i otvara pitanje klimatskih ciljeva.
Potražnja za energijom američkih data centara mogla bi dostići 106 gigavata do 2035. godine, procjenjuje BloombergNEF, što je 36% više od ranijih predviđanja. Trenutno data centri troše oko 40 GW, što znači da bi naredna decenija mogla donijeti više nego udvostručenu potrošnju.
Glavni pokretač ovog rasta je eksplozivna ekspanzija AI industrije i potreba za ogromnim kapacitetima za treniranje i pokretanje modela.
Šta zapravo znači ovaj skok potražnje?
Rast potrošnje od gotovo 3x stvara, kako BloombergNEF navodi, „tačku preokreta za američke elektroenergetske mreže“.
Samo Microsoft je prošlog kvartala potrošio 11,1 milijardu dolara na zakup data centara, što čini trećinu ukupnog CapEx-a kompanije. Ipak, neki analitičari smatraju da su zvanične projekcije čak i preniske: Deloitte procjenjuje da će potražnja dostići 176 GW do 2035, dok Goldman Sachs očekuje 92 GW već do 2027.
Novi centri niknu gdje AI raste
Kako se sjeverna Virginija približava infrastrukturnom plafonu, centri se šire prema jugu i zapadu države, kao i dublje u ruralne dijelove Georgije i Teksasa. Nekadašnje farme za rudarenje bitcoina sada se preuređuju za AI industriju koja donosi veće profita i stabilnije prihode.
Energetska realnost: AI naprijed, klima u rikverc?
Ovako agresivan rast ponovo otvara staru, ali sve aktuelniju dilemu: kako istovremeno zagovarati klimatsku održivost i ubrzavati industriju koja zahtijeva drastično više energije?
AI kompanije se pozicioniraju kao partneri u borbi protiv klimatskih promjena kroz optimizaciju mreža, razvoj zelenih tehnologija i naprednu analitiku. Međutim, realnost koja izbija iz BloombergNEF analize je jasna: trenutni AI bum zahtijeva enormne količine električne energije, mnogo brže nego što obnovljivi izvori mogu pratiti.
Ovaj paradoks postaje sve vidljiviji. S jedne strane korporacije najavljuju „carbon neutral“ ciljeve, a s druge strane grade data centre brže nego što se grade solarne ili vjetroelektrane.
Pitanje koje lebdi iznad industrije sve je glasnije: da li se AI razvija brže nego što planeta može podnijeti?
Može li efikasniji AI promijeniti trend?
Ako manji modeli i efikasne arhitekture poput pristupa DeepSeeka zaista dobiju na značaju, potražnja bi mogla usporiti. Time bi se izbjegao scenario prezasićenja, u kojem bi SAD imale više gigavata data centara nego potrebe.
Ali dok god veliki modeli ostaju industrijski standard, a kompanije bilježe rekordne valuacije koje moraju opravdati, data centri će rasti bez obzira na energetske i klimatske implikacije.
Šta slijedi?
U narednim godinama očekuje se:
- dalje povećanje ulaganja u energetsku infrastrukturu samo radi podrške AI industriji
- izazovi na mrežama koje nisu projektovane za ovakav rast
- jačanje pritiska za integraciju obnovljivih izvora i nuklearne energije
- širenje data centara izvan tradicionalnih tehnoloških regiona
Najveća prepreka ostaje balansiranje između ekonomskog rasta potaknutog AI-jem i klimatskih ciljeva koje sve države formalno zastupaju.
Ostaje da se vidi da li će AI postati ključni dio rješenja ili najveći generator problema.
