AI zima ili zdrava korekcija? Šta se zaista dešava na AI tržištu

Jedna milijarda dolara nestala za četiri dana
Tržište vještačke inteligencije prolazi kroz jedan od svojih najuzbudljivijih, ali i najneizvjesnijih perioda. U samo četiri dana, na globalnim berzama izgubljeno je više od 1 milijarda dolara tržišne vrijednosti tehnoloških kompanija. Pad je pogodio gigante poput Nvidije, Amazona, Applea, Alphabeta, Mete i AMD-a, što je otvorilo pitanje:
Da li nas čeka nova “AI zima”, poput dot-com balona, ili samo zdrava korekcija tržišta koja je neophodna za zreliji rast?
Možete pogledati naš video o ovoj temi.
Pesimisti: Signali dolaska “AI zime”
95% projekata bez profita
Studija MIT-a otkriva da 95% pilot projekata sa generativnom AI tehnologijom nije donijelo finansijski učinak. McKinsey potvrđuje sličan trend i ako 8 od 10 firmi koristi AI, većina ne vidi realan uticaj na profitabilnost.
Balon i previsoka očekivanja
Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, otvoreno je izjavio da je AI tržište u balonu i da će se „mnogi investitori opeći“. Bloombergov analitičar Dave Lee ide još dalje, predviđajući potencijalnu “AI zimu”.
Produktivnost i infrastruktura
Iako je AI široko usvojen, stručnjak François Chollet upozorava da je produktivnost u SAD-u i dalje niža nego 2020. godine. Dodatno, indeks poluprovodnika (SOX) zaostaje za S&P 500, što mnogi vide kao loš znak za “krvotok AI industrije”.
Medvjeđi scenario: “Subprime AI kriza”
Tehnološki kritičar Ed Zitron opisuje AI kompanije kao duboko neprofitabilne, oslanjajući se na subvencije rizičnog kapitala. Po njemu, mnoge AI usluge liče na „besmislene trikove“, a ne na održive poslovne modele.
Optimisti: Korekcija, a ne zima
AI kao ekonomski motor
Za razliku od dot-com balona, današnji AI već je duboko integrisan u ekonomiju. AI data centri ove godine doprinose američkoj ekonomiji između 93 i 163 milijarde dolara. Bez AI investicija, rast bi bio gotovo zanemarljiv.
Potražnja i rast upotrebe
OpenAI CFO naglašava da AI ulazi u „najveću eru do sada“. Iako će neki projekti propasti, upotreba AI-ja raste eksplozivno – posebno među developerima.
Produktivnost u studijama
Profesor Ethan Mollick pokazuje da AI može povećati produktivnost za 20–30% u kontrolisanim okruženjima, ali da organizacijska implementacija zahtijeva vrijeme.
Bik scenario: Reinvestiranje kao motor rasta
Dario Amodei iz Anthropica tvrdi da su gubici samo „računovodstvena iluzija“. Svaka generacija AI modela je profitabilna, ali se prihod reinvestira u razvoj sljedeće – skuplje i moćnije – generacije. On AI poredi s farmaceutskom industrijom, gdje jedan uspješan lijek finansira razvoj deset novih.
Ključni tehnički izazov: problem radnog toka
Najveći izazov nije hype, već radni tok (workflow problem).
- Ljudi na testu OdysseyBench postižu 91% uspješnosti, dok AI modeli dostižu samo 54%.
- AI često zaboravlja fajlove, preskače zadatke i loše planira.
- Nije problem u snazi računara, već u nedostatku protokola za višednevne zadatke.
Rješenje leži u efikasnosti uzorkovanja sposobnosti AI-ja da uči iz malog broja primjera i zadrži kontekst tokom dužih projekata. Ako se ovaj izazov riješi, AI bi mogao opravdati troškove i transformisati tržište rada.
Zaključak: dvije realnosti
Vještačka inteligencija danas živi u dvije realnosti:
- “Pjenušava obećanja softvera”, koja često djeluju kao trikovi i izazivaju pad povjerenja, i
- “Teška metalna infrastruktura”, koja već sada pokreće ekonomiju i obećava dugoročnu vrijednost.
Šta će prevagnuti zima ili zdrava korekcija pokazaće naredni mjeseci, rezultati kompanija poput Nvidije i globalni ekonomski signali.
Za sada, sigurno je jedno: AI industrija ulazi u novu, zreliju fazu i tu je da ostane.
Autor: Vladimir Sukara