AI: Kriza ili procvat?
Dva eseja izazvala su burnu raspravu o budućnosti AI: hoće li donijeti masovno raseljavanje radnika ili ekonomski procvat? Analiziramo suprotstavljene vizije i implikacije za tržište rada i poslovanje.
Rasprave o budućnosti vještačke inteligencije podijeljene su između masovnog raseljavanja radne snage i perioda neviđenog prosperiteta.
Dva eseja su uzburkala javnost, postavljajući fundamentalno pitanje: Da li je vještačka inteligencija (AI) put ka ekonomskoj krizi ili neviđenom prosperitetu? Objavljeni prošle nedjelje, ovi tekstovi, koji su privukli više od 21 milion pregleda, predstavljaju dva ekstremna scenarija budućnosti koju AI donosi. Dok jedan predviđa "krizu inteligencije" do 2028. godine, drugi optimistično najavljuje "bujanje inteligencije", obećavajući radikalno jeftinije proizvode i usluge.
- Esej "2028 Global Intelligence Crisis" predviđa masovno raseljavanje radnika i kolaps ekonomije zbog AI.
- "Intelligence Boom" Michaela Blocha sugeriše rast kupovne moći i stvaranje novih poslova.
- Oba scenarija fokusiraju se na uticaj AI na ekonomiju i tržište rada do 2028. godine.
- Budućnost će vjerovatno biti kombinacija ova dva ekstrema.
Tamna strana AI: Globalna kriza inteligencije do 2028.
Analiza tima Citrini Research, nastala nakon stotinu sati istraživanja, opisuje "spiralu raseljavanja inteligencije" koja bi mogla zahvatiti svijet do 2028. godine. Prema ovom scenariju, AI bi masovno zamijenila radnike u "bijelim okovratnicima", što bi dovelo do drastičnog pada potrošnje i urušavanja ključnih stubova društva rada, stanovanja i vladinih struktura. Ova distopijska vizija sugeriše da bi AI, ako bi funkcionisala tačno kako je planirano, stvorila nezapamćenu društvenu i ekonomsku destabilizaciju.
Citrini
Svijetla strana. Bujanje inteligencije i novi ekonomski poredak
Michael Bloch nudi potpuno drugačiju perspektivu za 2028. godinu. Njegova vizija budućnosti, podržana argumentima da AI omogućava značajno pojeftinjenje dobara i usluga, predviđa porast kupovne moći građana. Iako priznaje da će doći do raseljavanja dijela radne snage, Bloch tvrdi da će ti pojedinci umjesto niskoplaćenih poslova pokretati sopstvene firme, ostvarujući veće prihode. Ekonomija bi se, prema njemu, prilagodila, baš kao što je to činila tokom svih velikih tehnoloških revolucija u posljednjih 200 godina.
Regionalna perspektiva: Šta ovo znači za Balkan?
Balkanske firme i developeri nalaze se pred dilemom, da li su spremni za neizbježne promjene koje AI donosi? Ukoliko se ostvari scenario masovnog raseljavanja, naša tržišta rada, koja su već opterećena specifičnim izazovima, mogla bi se suočiti sa ozbiljnim potresima. Sa druge strane, ako AI donese procvat, da li su balkanske kompanije dovoljno agilne da iskoriste prilike za pojeftinjenje proizvodnje, inovacije i otvaranje novih biznisa? Trenutna fragmentiranost tržišta i nedostatak sistemske podrške za AI inovacije predstavljaju značajne prepreke. Ključno je postaviti pitanje. Da li regionalni lideri i preduzetnici grade "pripremljen um" ili pasivno čekaju da vide koji će scenario prevagnuti?
Između apokalipse i utopije: Fleksibilnost je ključ
Stvarnost će se vjerovatno naći negdje između ova dva ekstremna scenarija. AI je moćan alat koji ima potencijal da transformiše društvo na nezamislive načine, bilo pozitivne ili negativne. Ključno je razumjeti da budućnost nije unaprijed određena, već je proizvod odluka koje donosimo danas. Stoga, umjesto da se prepustimo strahu ili euforiji, neophodno je kontinuirano pratiti razvoj, edukovati se i graditi fleksibilnost kako na individualnom, tako i na korporativnom i državnom nivou kako bismo se efikasno prilagodili nadolazećim promjenama.
